Tijekom izvršenja ovrhe, vlasti poznate kao sudski ovršitelji imaju ovlast preuzeti i prodati vašu imovinu kako bi namirili dug. Također, ako netko koga poznajete, poput prijatelja ili člana obitelji, ima financijske poteškoće i nije u mogućnosti podmiriti svoj dug, može se dogoditi da ga prijave na svojoj adresi, iako toga možda niste svjesni.
Ograničenja postoje u vezi s time što možete učiniti kada želite odjaviti osobu koja je prijavljena na vašoj adresi. Međutim, moguće je “pasivizirati” adresu, što znači prijaviti nadležnim tijelima da osoba više ne boravi na toj adresi koja joj je prijavljena kao prebivalište ili boravište. Policija može provjeriti takve situacije i utvrditi da osoba ne boravi na navedenoj adresi, iako je ta adresa navedena u osobnoj iskaznici. Odluka o pasivizaciji tada se obavještava trećim stranama, iako nije uvijek jasno na koju adresu se ta informacija šalje.
Prema zakonu, kada se adresa pasivizira, građanin je dužan prijaviti svoju stvarnu adresu stanovanja ili podnijeti prigovor unutar osam dana jer postoji pravo na žalbu na takvu odluku. Ako to ne učini u predviđenom roku, ta informacija može se iskoristiti u ovršnom postupku. Građanin koji želi dokazati vlasništvo nad svojom imovinom mora priložiti relevantne dokaze, poput kupoprodajnih ugovora. Ova situacija uzrokuje opće nepovjerenje među građanima zbog postupaka javnih izvršitelja od 2011. godine. Strah među građanima zbog ovih situacija postao je raširen.
Prebivalište je mjesto gdje osoba odluči stalno nastaniti i gdje obavlja svoje glavne aktivnosti, uključujući posao, financije i kulturu. Privremeno boravište je adresa na kojoj osoba boravi duže od 90 dana. Zakon o prebivalištu i boravištu građana propisuje obavezu prijave i odjave prebivališta. Međutim, mnogi građani nisu pridržavali tog pravila i čini se da nema konkretnih posljedica za takvo nepoštivanje. Novčana kazna za neprijavljivanje prebivališta ili boravišta iznosi od 10.000 do 50.000 dinara, ali iz osobnog iskustva nije često da se pojedinci kažnjavaju zbog kršenja ovih propisa, kako ističe Nenad Vladić iz udruge “Za krov nad glavom”.
