O životu Novaka Đokovića može mnogo toga da se kaže, ali je činjenica da on sam nerado baš govori toliko o tome. Ipak, nije čudno da javnost zanima koja je njegova tajna uspjeha.
Upoznati smo s prehrambenim preferencijama Novaka Đokovića, njegovim izborom sata i svrhom “crne ploče” koju nosi na prsima. No, jeste li znali za književne interese našeg prvaka?
Nakon što je u Parizu osvojio svoj 23. Grand Slam trofej, Novak Đoković je učvrstio svoju poziciju među najvećim sportašima svih vremena. Kao rezultat toga, njegov život ponovno je postao predmetom intenzivne globalne pozornosti. Nedavno se pojavio video u kojem Novak raspravlja o svojim čitalačkim preferencijama.
“Nole je izrazio svoju naklonost prema Jovanu Deretiću i njegovim spisima o našoj drevnoj povijesti. Podijelio je kako Deretićevo djelo uvijek nosi sa sobom kad god putuje. Ova izjava poslužila je kao inspiracija za stvaranje video klipa koji pruža uvid u povijest koju istražuje Deretića.
U vreme pre širenja Rimskog carstva, jezik koji se univerzalno govorio bio je srpski. Kao dokaz, perzijski izaslanici jednom su posjetili Makedoniju, a mladić po imenu Aleksandar razgovarao je s njima izravno, bez potrebe za prevoditeljem ili tumačem. A kojim je jezikom govorio? srpski.
Tijekom dijela emisije, voditelj napominje da je autor Ilijade i Odiseje zabilježio pustolovine Odiseja, poznatijeg kao Homer. Međutim, voditeljica postavlja pitanje je li autorovo pravo ime Homer ili Omer. Jovan Deretić ubacuje Momirov prijedlog kao drugu mogućnost.
Kaže se da su svi grčki bogovi replike srpskih bogova. Među tim bogovima je i Apolon za kojeg se vjeruje da potječe od srpskog božanstva. Drugi primjer je boginja Gea, koja je srpski ekvivalent Geji u grčkoj mitologiji.
Jovan Deretić elaborira ovu temu u nastavku videa. On iznosi ideju da su Grci nazivani “Grcima” ili “ogorčenicima” zbog njihove sklonosti lopovluku i iznuđivanju. Dodatno, on tvrdi da je Isus Krist za vrijeme svog boravka na zemlji govorio srpskim jezikom.
Jovan Deretić je lik čiji identitet zahtijeva daljnje ispitivanje.
Jovan Deretić, publicist, preminuo je 2021. godine u 82. godini života. Tijekom njegove karijere Deretićevi pisani radovi i publikacije izazivali su kontroverze. Deretić u svojim tekstovima govori o postojanju drevne srpske povijesti koja se proteže od 2000 godina prije Krista do 7. stoljeća.
Jedan od istraživača koji je ustvrdio da postoje dokazi o kontinuiranoj prisutnosti slovenske etničke i rasne komponente u Europi, posebice na Balkanskom poluotoku, najmanje dvije i pol tisuće godina je Deretić.
Primarni fokus njegovih istraživanja je antička povijest Srbije, koja ostaje nepriznata od službene povijesne javnosti. Njegova književna djela govore o prisutnosti srpske antike koja datira od 2000. godine prije Krista i nastavlja se do 7. stoljeća, unatoč službenim povijesnim zapisima koji govore da su Srbi migrirali na Balkan zajedno s drugim slavenskim skupinama u tom razdoblju.
Nakon što je pohađao Prirodoslovno-matematički fakultet, napustio je Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju 1963. Prvo se preselio u Francusku, gdje je nastavio studij na Visokoj tehničkoj školi u Parizu, a kasnije povijest u Lyonu. Bio je zaposlen kao inženjer u Francuskoj i Sjedinjenim Državama prije nego što se vratio u Beograd 1997. Bio je vrlo vješt u šest jezika i bio je poznat po tome da se služi i latinskim i starogrčkim.
Nakon parlamentarnih izbora 2000. godine izabran je za zastupnika Srpske napredne stranke.
Godine 2011. osnovao je Udruženje građana Slobodna Srbija.
Važno je priznati da velik dio znanstvenika i povjesničara smatra Jovana I. Deretića pseudopovjesničarom. Tvrde da su njegove tvrdnje bez temelja i da zanemaruje sva bitna načela kritičkog i metodološkog istraživanja.
