Naseljeni u Velikoj Hoči, blizu Orahovca na Kosovu i Metohiji, Krsta i Pranvera Simić gradili su miran i ispunjen život. Ipak, uprkos njihovoj nepokolebljivoj posvećenosti i marljivom radu, suočavaju se s teškim izazovima siromaštva koje ne uspijevaju u potpunosti ublažiti. Njihova izuzetna životna priča započela je toliko neobičnom naracijom da čak i oni koji su im bliski i nakon mnogo godina pokušavaju shvatiti kako je njihova ljubav nadišla sve prepreke.

 

 

Porijeklom iz Kruje, rodnog mjesta slavnog vojskovođe Skenderbega, žena potječe iz Albanije, dok je muškarac Srbin s Kosova. S obzirom na njihovo različito porijeklo, bilo je teško zamisliti da će im se životni putevi ikada ispreplesti. Ali, sudbina je imala drugačiji plan. Krsta, tada u četrdesetima, prihvatio je činjenicu da će ljubav vjerojatno izmaći iz njegova dosega, sve dok nije odlučio tražiti je izvan svoje domovine. Srećom, donio je ispravnu odluku. Potaknut uspješnim pričama svojih sugrađana koji su pronašli partnere u Albaniji, odlučio se upustiti u sličnu avanturu i slučajno sresti svoju buduću suprugu na sjeveru zemlje. Od trenutka kad su se prvi put vidjeli, u njihovim srcima nastala je nepokolebljiva uvjerenost – suđeno im je da budu zajedno. Početak ove priče može se pratiti do određenog trenutka. Porodica djevojke bila je zadovoljna muškarcem kojeg je njihova kći odabrala, domom koji je pružio, selom u kojem je živio i ukupnim uslovima života koji ih čekaju na Kosovu. Krstin uslov za njihovo spajanje bio je da mlada prigrli pravoslavlje i da se obred održi u srpskoj svetinji. I Srbi i Albanci bili su dirnuti pričom o njihovoj nevjerojatnoj ljubavi koja prevazilazi sve prepreke. Refki Alija je dokumentirao njihove svakodnevne borbe kamerom, prikazujući njihovu nepokolebljivu odlučnost i optimizam prema budućnosti. Pranvera se na početku suočavala s izazovima jezične barijere i kulturnih razlika, sli s vremenom je prihvatila i poštovala njihov način života. Iako priznaje kvalitetu života u selu, ograničena mobilnost sprječava je da iskusi ono što se nalazi izvan granica njihova doma. Uprkos tome, vrijedno obavlja svoje svakodnevne obveze, uključujući kuhanje, pripremu obroka i brigu o njihovoj djeci. Rođenje trojice sinova, Stefana, Alekse i Novaka, neizmjerno je razveselilo obitelj Simić. Osim toga, tokom tog vremena rodila je i njihovog četvrtog sina. Što se tiče snaje, srpski jezik prevladava u kućanstvu, dok mlađi članovi porodice tek ograničeno razumiju albanski jezik. Iako postoji mogućnost da tokom vremena razviju znanje albanskog jezika, trenutni prioritet je poboljšanje njihova razumijevanja srpskog jezika kroz formalno obrazovanje.

 

 

Kada god se pruža prilika, posjećuju dom Pranvere u sjevernoj Albaniji. Porodica Pranvera često putuje u Veliku Hoču, gdje uživaju u međusobnom društvu i lako prevladavaju jezične barijere. Aktivno sudjeluju u značajnim obiteljskim svečanostima, uključujući vjenčanja i krštenja. Iako je snaha u početku nailazila na neke izazove, s vremenom se prilagodila i osjećala se ugodno u našem domu. Održava bliski odnos sa svojom šogoricom, koju rado posjećuje, a zbog jezične barijere oslanja se na nju kao prevoditeljicu. Može se reći da harmonično živimo, jer dosad nismo imali nesuglasica. Bila sam ispunjena neizmernom srećom kad ju je moj sin upoznao s našom obitelji. U početku je Krstina supruga bila ta koja ga je potaknula da nauči tečno govoriti albanski jezik, iako je i njezina obitelj imala značajnu ulogu. Krsta tvrdi da je već postigao razinu znanja jezika od otprilike 50-60 posto, ali želi još više poboljšati svoje jezične sposobnosti. Pokretačka snaga iza ove težnje proizlazi iz njegove želje da se uključi u neometane razgovore sa svojim zetom i drugim rođacima koji žive u Albaniji.

 

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here