Marija Crnobori, voljena glumica koja je zauvijek obilježila Jugoslavensko dramsko pozorište, uvijek će biti duboko usađena u srcima publike. Njezinu slavu donijeli su izuzetni nastupi, a važno je istaknuti da je sudjelovala u prvom izvođenju ovog poštovanog kazališta.Marija i njezin suprug iz Istre su stigli u Beograd na poziv Bojana Stupice. Marijin neosporan talent bio je popraćen zaraznom energijom koja je osvojila srca beogradske publike. Na pozornici, njezina prisutnost bila je neodoljiva, a likovi koje je tumačila postali su ključni u oblikovanju umjetničke baštine Jugoslavenskog dramskog pozorišta. Njezina uloga nije samo privukla naklonost gledatelja, već je također odigrala ključnu ulogu u razvoju same institucije, postavljajući temelje za kazališnu scenu koja je zračila umjetničkim sjajem. Njezina nepokolebljiva posvećenost zanatu i strastvena odanost profesiji oblikovale su kazalište koje će kasnije postati njezino iznimno postignuće.Prihvaćanje poziva Bojana Stupice da se pridruži Jugoslavenskom dramskom pozorištu predstavljalo je ključni trenutak u njezinoj profesionalnoj karijeri. Njezin izvanredan talent i posvećenost kazalištu nisu samo potvrđivali njezinu iznimnost, već su i utvrđivali njezin dugotrajan utjecaj na kulturno naslijeđe Beograda. Rođena 1. oktobra 1918. u Banjolama, Istra, Marija potječe iz brojne obitelji od sedmero braće i sestara. Nažalost, tokom Drugog svjetskog rata doživjela je srceparajući gubitak četvero svoje braće i sestara, što je ostavilo trajan pečat na njezin život.
Ljubavna priča Marije ima neobičnu dinamiku. Ova žena nije samo udana za redatelja Marka Foteza, već ga je i sama inicijativno zaprosila, što unosi intrigantan obrat u njihov odnos. Naime, iako je Marko iskazao neželju za brakom s glumicom, Marija je izazvala očekivanja tako što mu je predala pismo od 24 stranice kao svoju bračnu ponudu. Kako bi mu to dostavila, odlučila se osobno predati pismo, naglašavajući hitnost situacije i ostavljajući ga da ga odmah pročita, dok je ona strpljivo čekala vani u parku. Nakon njezinog povratka, Marko je donio važnu odluku – “Spojit ćemo se 31. augusta.” I tako se, na taj dan 1946. godine, u predivnom okruženju Dubrovnika, svečano obilježila njihova zajednica, pričala je cijenjena glumica.Aleksandar, plod te duboke ljubavi, naslijedio je očevu strast i postigao uspješnu karijeru redatelja. Međutim, slavnu glumicu i dalje su pratile neprestane tragedije. Godine 2009., Marija je doživjela gubitak supruga, nakon čega je uslijedila srceparajuća smrt sina. Ovaj niz događaja ju je slomio. Aleksandar, koji je imao tri kćeri i dvoje unučadi, povjerio je brigu o njima Mariji. Prije svoje smrti, Marija je s prijateljicom Mirom Stupicom dijelila ljubav prema pogledu kroz prozor na veličanstvenu brezu koju je njen sin s ljubavlju posadio. U tim trenucima gotovo je osjećala kao da ga može ponovno vidjeti. Tijekom predstavljanja knjige “Životić”, Marija je iznijela svoje završne riječi, izražavajući uvjerenje da se starost može promatrati kao vrsta kazne.
“Starenje doživljavam kao svojevrsno izmirenje, jer sam ispratila svoje najbliže u počinak, ali usprkos tome, život i dalje nosi vrijednost koja zaslužuje da se živi. Svaki pojedinac vodi svoj jedinstveni život, i odbijam ostati besposlena; moram nastaviti koračati ovom zemljom. Blagoslovljena sam s dva iznimna praunuka, Markom i Danilom, te s tri unuke. Sreća ima ključnu ulogu u životu, a ja sam imala dovoljno sreće da je doživim. Nadalje, imala sam privilegiju primiti izuzetne smjernice od poštovanih mentora u uglednim kazalištima, i sve se nekako uklopilo” – izjavila je Marija tokom tog razdoblja. Marijin značajan doprinos obuhvaća niz važnih likova, među kojima se ističu Sofoklova Antigona, Shakespeareova Lady Macbeth i Goetheova Ifigenija. Uz to, zajedno s Markom Fotezom, odigrala je ključnu ulogu u osnivanju Dubrovačkih ljetnih igara. Njezine izvedbe u Hamletu kao Ofelije 1952. i Gertrude 1956., te njen portret Titanije u “Snu ljetne noći”, Ide u “Dubrovačkoj trilogiji” i različite druge uloge, čvrsto su utemeljile njezin status izuzetne figure u svijetu kazališta. U dobi od 96 godina, 21. oktobra 2014., Marija Crnobori preminula je u Beogradu.
