Da se isplati ulagati u poljoprivredu, sve se više vidi na primjeru mnogih uspješnih priča iz regiona. Iako je veliki broj ljudi zamjenio njive za poslove u zatvorenim prostorima, ima i onih koji se ipak odluče za poljoprivredne poduhvate.
Sve svoje proizvode izvozi u Njemačku, Poljsku, Italiju i Hrvatsku. Cijena kilograma varira od 4 do 20 eura, ovisno o tome koji se dio prodaje.
Objava javnog poziva za dodjelu poticaja za uzgoj sadnog materijala voćaka, vinove loze, hmelja i ruža izazvala je veliku pozornost među vlasnicima zemljišta koji se žele upustiti u poljoprivredne pothvate.
Ministarstvo poljoprivrede nedavno je objavilo priopćenje koje je dostupno javnosti do 28. studenoga 2023. godine. U priopćenju koje se nalazi na stranicama Ministarstva navodi se da ovlast korištenja proizvodnje imaju pravne osobe i poduzetnici. poticaji za uzgoj sadnog materijala.
Ovo pravo je u skladu sa zakonodavstvom kojim se uređuju poticaji za poljoprivredu i ruralni razvoj. Korisnici mogu dobiti najviše 700.000 dinara poticaja za jednu punu kalendarsku godinu.
Za dobivanje odobrenja za prava zahtjeve je potrebno podnijeti putem platforme eAgrar, poznate i kao portal ePodsticaji.
Osim fascinacije ružama, znatan broj ljudi bio je opčinjen i hmeljem koji se nekada u Bačkoj intenzivno uzgajao. Međutim, s vremenom je taj interes opao.
Unatoč potencijalnoj isplativosti ove kulture, koja može dati prinos i do 15.000 eura po hektaru, uzgoj hmelja u Vojvodini i dalje je ograničen. U Bačkom Petrovcu je, primjerice, ove godine za berbu korišteno samo 10 hektara, unatoč idealnim uvjetima za uzgoj hmelja.
Unatoč padu posljednjih godina, hmelj se još uvijek uzgaja u Petrovcu, gdje je u jednom trenutku bilo gotovo 200 hektara posvećenih toj biljci. Tradicija uzgoja hmelja u Vojvodini duga je 250 godina, a nekada mu je bilo posvećeno čak 1500 hektara zemlje.
Uzgajivač iz Bačkog Petrovca Rastislav Struhar ljetos je za novosadski Dnevnik iznio da Pokrajina godišnje daje poticaje za uzgoj hmelja. No, unatoč potencijalnim prednostima, nitko nije pokazao interes za ovu mogućnost.
Zanimljivo je da poljoprivrednici rizom trebaju posaditi samo jednom u jesen jer će se obnavljati sljedećih petnaest godina. Nema potrebe za ponovnom sadnjom jer će korijen prirodno ponovno izrasti iznad tla i omogućiti kontinuiranu proizvodnju.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina dobio je novčanu nagradu za postavljanje stupova. To je bilo zbog toga što je hmelj bio dugačak i širok, mogao je narasti do šest metara u visinu i omotavajući se tako da bude jednako širok.
Dobivanje poticaja od tri milijuna dinara mi je dosta pomoglo jer sam bio željan revitalizacije hmeljarstva. No, unatoč tome što sam o tome razgovarao s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Pokrajine, moj trud je bio uzaludan. Struhar priznaje sve veći broj malih poduzetnika koji iz godine u godinu ulažu u proizvodnju craft piva, uz kontinuirano poslovanje velikih industrijskih pivovara u okolici.
Vlasnik ovog pogona ne prodaje hmelj na malo u zemlji, već ga izvozi u niz europskih zemalja, uključujući Njemačku, Poljsku, Italiju i Hrvatsku. Uvoznici u tim zemljama, od trgovaca do pivovara i proizvođača čaja, priznaju vrhunsku kvalitetu hmelja za razliku od domaćih pivovara.
Iako se male količine, svega nekoliko stotina kilograma, prodaju craft pivovarama, radi se o zanemarivim količinama zbog činjenice da te pivovare proizvode pivo u manjem opsegu.
