Breskva je jedno od onih voća koje sa sobom nosi ne samo osvježavajući ukus, već i miris toplih, bezbrižnih dana. Njena slatka sočnost, baršunasta koža i intenzivna aroma učinili su je omiljenim simbolom ljeta širom svijeta. Pripada porodici Rosaceae, istoj kojoj pripada i ruža, što ne čudi s obzirom na njenu nježnost i ljepotu.
- Poreklo ove čudesne voćke vodi nas u drevnu Kinu, gdje je breskva uzgajana još prije više od tri milenijuma. U starim kineskim predanjima smatrana je simbolom dugovječnosti i besmrtnosti, a često je bila povezana sa božanskim bićima i praznicima. Tokom vremena, Rimljani su je prenijeli u Evropu, a kasnije su je španski istraživači donijeli i na američki kontinent. Tako je skromna voćka iz Azije postala globalno prisutna delicija.
Danas se uzgaja veliki broj sorti breskvi koje variraju po izgledu, boji, ukusu i namjeni. Najpoznatije su breskve sa dlakavom kožom, dok su njihova “glatka” verzija – nektarine – takođe veoma popularne. Boja ploda može biti žuta, crvena, bijela, a unutrašnjost može sadržavati slobodni ili čvrsti kamen, što određuje koliko se lako koštica odvaja od mesa. Ova razlika je posebno važna za kulinarsku upotrebu – jer dok su neke sorte idealne za jelo u svježem stanju, druge su bolje za kuvanje, pečenje ili konzerviranje.
- Nutritivno gledano, breskve su niskokalorične, a bogate važnim vitaminima i mineralima. U sebi sadrže vitamin C, koji pomaže jačanju imuniteta i održavanju zdrave kože, kao i vitamin A, važan za vid i zdravlje sluzokože. Tu je i kalijum, koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska i ravnoteži tečnosti u organizmu. Zahvaljujući ovim osobinama, breskva je čest izbor onih koji paze na ishranu i žele da unesu nešto zdravo i ukusno u svoju svakodnevicu.
Pored osnovnih hranljivih vrijednosti, breskve su poznate i po visokom sadržaju antioksidanata, posebno polifenola, koji štite ćelije od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Zbog toga se vjeruje da konzumacija breskvi može smanjiti rizik od raznih hroničnih bolesti, uključujući srčana oboljenja i neke oblike karcinoma.
- Takođe, breskve su odličan saveznik u održavanju zdravog digestivnog sistema. Bogate su vlaknima, koja poboljšavaju varenje i doprinose redovnom pražnjenju crijeva, čime se smanjuje rizik od zatvora i drugih problema sa probavom. Iz tog razloga, često se preporučuju osobama koje žele poboljšati metabolizam ili regulisati tjelesnu težinu.
U kuhinji, breskve otvaraju brojne mogućnosti. Mogu se jesti svježe, dodavati u voćne salate, smutije, koristiti za pravljenje džemova, kompota, kolača, pa čak i sladoleda. Njihova blaga slatkoća dobro se kombinuje i sa slanim jelima – posebno kao dodatak uz bijela mesa, sireve ili kao osnova za voćne umake.
- Zanimljivo je da i kozmetika koristi breskvu zbog njenih hidratantnih i umirujućih svojstava. Ekstrakti breskve nalaze se u mnogim kremama, maskama i toniranim losionima, jer pomažu u regeneraciji kože, osvježavaju ten i pomažu u smanjenju sitnih bora. Jednostavna maska od svježe breskve može umiriti osjetljivu kožu i dati joj prirodni sjaj.
Sezona breskvi traje od juna do septembra, i tada su najukusnije i najsočnije. Prilikom kupovine treba birati plodove sa intenzivnim mirisom, koji su blago mekani na dodir. Ako su još nezreli, mogu sazreti nekoliko dana na sobnoj temperaturi. Zrele breskve najbolje je čuvati u frižideru, a moguće ih je i zamrznuti ili preraditi u kompote i marmelade, bez velikog gubitka nutritivne vrijednosti.
- Na kraju, breskva nije samo sezonsko voće – to je simbol zdravlja, tradicije i prirodne ljepote. Njena prisutnost u svakodnevnom životu, bilo kroz jelo ili njegu, podsjeća nas da prava vrijednost često dolazi iz jednostavnosti. Slatka, mirisna i puna korisnih sastojaka, breskva je voće koje zaslužuje posebno mjesto na našem stolu.
