Iako je paradajz često slavljen kao zdrava i korisna namirnica, posebno zbog visokog sadržaja vitamina C, antioksidanasa i likopena, važno je znati da njegova konzumacija u većim količinama može izazvati i niz neželjenih posljedica, naročito kod osoba koje već imaju određene zdravstvene tegobe.
- Ono što mnogi ne znaju jeste da paradajz pripada grupi vrlo kiselih namirnica, što ga čini problematičnim za pojedine kategorije ljudi. Neki zdravstveni stručnjaci i nutricionisti upozoravaju da bi osobe s osjetljivim probavnim sistemom ili određenim hroničnim stanjima trebale obratiti pažnju na unos ove namirnice, a u pojedinim slučajevima ga i potpuno izbjegavati.
Problemi sa želucem i refluks
Osobe koje pate od gastroezofagealnog refluksa (GERB), gastritisa ili čestih problema sa gorušicom, mogu osjetiti pogoršanje simptoma nakon konzumiranja paradajza. Zbog visokog sadržaja kiseline, paradajz može izazvati iritaciju sluznice želuca i jednjaka, što rezultira peckanjem, mučninom i nelagodom nakon obroka. Čak i ljudi koji nemaju dijagnostikovan problem sa probavom, ali često jedu veće količine paradajza, mogu primijetiti povremene simptome poput kiseline u grlu ili nadutosti.
- Bol u zglobovima
Jedno od manje poznatih, ali mogućih neželjenih dejstava jeste pojavljivanje bola u zglobovima. Paradajz sadrži solanin, prirodni alkaloid koji, kada se unosi u većim količinama, može doprinijeti nakupljanju kalcijuma u mekim tkivima. Ova pojava može izazvati upale, otok i ukočenost zglobova, posebno kod ljudi sklonih artritisu. Iako su ovi efekti rjeđi, mogu biti problematični kod osoba koje već imaju bolove u zglobovima ili hronične reumatske bolesti.
Rizik za bubrege
Bubrežni bolesnici bi takođe trebali biti oprezni s unosom paradajza. Ova namirnica sadrži značajne količine oksalata, jedinjenja koje otežava razgradnju kalcijuma i može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca. Uz to, paradajz je bogat kalijumom, mineralom koji može dodatno opteretiti bubrege ako već postoji smanjena funkcija bubrega. Kod ljudi sa već dijagnostikovanim hroničnim bubrežnim bolestima, pretjeran unos kalijuma može uzrokovati i ozbiljne komplikacije, uključujući srčane aritmije.
- Alergijske reakcije
Iako nije među najčešćim alergenima, paradajz može izazvati alergijsku reakciju kod određenog broja ljudi. Sadrži histamin, supstancu koju imuni sistem koristi u borbi protiv infekcija, ali koja kod osjetljivih osoba može dovesti do pojave osipa, crvenila kože, otoka jezika, svraba pa čak i problema s disanjem. Osobe koje znaju da imaju alergiju na paradajz ili su sklone alergijskim reakcijama općenito, trebale bi konzumaciju ove namirnice svesti na minimum ili je u potpunosti izbjegavati.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Paradajz može biti problematičan i za osobe koje pate od sindroma nervoznih crijeva (IBS). Kod njih paradajz može izazvati nadutost, grčeve, gasove, dijareju ili zatvor, što dodatno otežava upravljanje simptomima ovog već hronično neprijatnog stanja. Budući da kisela hrana može djelovati kao okidač, stručnjaci savjetuju da se paradajz – pogotovo u sirovom ili pasiranom obliku – konzumira s velikim oprezom ili izostavi iz ishrane kada se simptomi pojačaju.
- Iako je paradajz bogat likopenom, antioksidansom koji se dovodi u vezu sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, te vitaminima poput C i K, njegov uticaj na zdravlje nije univerzalno pozitivan. Sve zavisi od zdravstvenog stanja pojedinca, načina pripreme i količine koja se unosi.
Za većinu zdravih osoba, umjerena konzumacija paradajza neće izazvati štetne posljedice. Međutim, ukoliko imate probleme sa želucem, bubrezima, zglobovima, ili patite od alergija ili IBS-a, razmislite o tome da smanjite njegov unos ili se posavjetujete sa nutricionistom ili ljekarom.
- Uravnotežena ishrana podrazumijeva prilagođavanje namirnica individualnim potrebama, a paradajz, iako ukusan i hranljiv, nije izuzetak. Pametnim izborima štitimo ne samo svoj probavni sistem, već i cjelokupno zdravlje.
