Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, nedavno je najavio namjeru promjene naziva grada Srebrenice, mjesta gdje su vojska i policija RS-a u julu 1995. godine počinile genocid nad Bošnjacima.
Kontroverzne izjave
- Dodikove tvrdnje: “U Srebrenici 11. jula nije bilo operacije, niko nije poginuo, niti je ubijen, a oni obilježavaju taj datum,” rekao je Dodik, dodajući da je inicijativa za promjenu naziva općine pokrenuta od strane lokalnih stanovnika.
Istina o operaciji Krivaja 95
Ne treba dugo da se raskrinka Dodikov spin i novo negiranje genocida. Tokom operacije Krivaja 95, vojne i policijske snage Republike Srpske prvog dana po padu zaštićene UN enklave, 11. jula, ubile su najmanje devet osoba bošnjačke nacionalnosti.
- Nastavak zločina: Narednih dana ubijeno je najmanje 8.372 civila. Među optuženima za te zločine su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović i Vidoslav Vasić. Ovi bivši policajci učestvovali su u ubistvu 1.313 Bošnjaka u hangaru u Kravici kod Srebrenice.
Priprema napada
- Obuka na Jahorini: Prije napada na Srebrenicu, optuženi su bili obučavani na Jahorini pod komandom Duška Jevića. Prva četa, kojom je komandovao Mendeljev Ðurić, odlazi u Bratunac 10. jula na osnovu naređenja Tomislava Kovača. Pripadnici ove čete 11. jula prvi ulaze u bazu UN-a u Potočarima.
Zločini u Potočarima
- Prve likvidacije: Pripadnici Prve čete počinju oduzimati oružje i opremu od holandskih vojnika, pljačkaju dragocjenosti od ljudi koji su se nadali da će pronaći spas u bazi. Milidragović pištoljem otetim od vojnika UN-a ubija devet ljudi. Jovan Petrović, zvani Brzi, tjera ljude da bježe, daje im prednost, a potom ih stiže i ubija, sve u skladu sa svojim nadimkom. Svi su ubijeni 11. jula.
Dodikovo negiranje
Dodikovo poricanje genocida dolazi uprkos tome što je on javno priznao detalje operacije Krivaja 95 i poklonio se žrtvama u Potočarima. No, očaj u kojem se nalazi tjera ga da se sve dublje ukopava u mulj negiranja i laži.
Očigledno je da Milorad Dodik svojim postupcima nastoji revidirati historiju i negirati genocid počinjen u Srebrenici. Međutim, činjenice i dokazi su jasni, a pravda za žrtve mora biti zadovoljena. Na međunarodnoj zajednici i domaćim institucijama ostaje zadatak da se suprotstave ovakvim pokušajima negiranja i osiguraju pravdu za sve žrtve genocida.
