U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o namirnicama koje se gotovo svakodnevno nalaze na našim trpezama, a čija pretjerana konzumacija može nepovoljno utjecati na zdravlje srca i krvnih sudova. Mnogi ljudi vjeruju da se ozbiljni kardiovaskularni problemi pojavljuju iznenada, ali se određeni faktori rizika razvijaju godinama, često bez jasnih znakova upozorenja.
Među njima posebno mjesto zauzimaju povišen krvni pritisak i visok nivo LDL holesterola, koji povećavaju vjerovatnoću razvoja srčanih bolesti i moždanog udara. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da neke namirnice koje smatramo potpuno bezazlenim mogu sadržavati mnogo soli ili zasićenih masti. Kardiolog Mark Frenkl, prema pisanju portala Espreso, upozorio je na značaj prehrambenih navika i fizičke aktivnosti u očuvanju zdravlja srca. Ipak, važno je razumjeti da holesterol i krvni pritisak nisu isto zdravstveno stanje, iako oba mogu doprinijeti kardiovaskularnom riziku. Dobra vijest jeste da se pravilnim izborom hrane, redovnim kretanjem i praćenjem zdravstvenih pokazatelja rizik može značajno smanjiti. Upravo zato vrijedi obratiti pažnju na nekoliko namirnica koje se često konzumiraju bez razmišljanja o njihovom sastavu.
Kada se govori o prehrani koja može opteretiti srce, masno meso i proizvodi bogati zasićenim mastima često se nalaze među prvim namirnicama na koje stručnjaci upozoravaju. Posebno se izdvajaju masniji dijelovi svinjetine i govedine, mesne prerađevine te hrana pripremljena s velikim količinama životinjske masti. Takve namirnice ne moraju potpuno nestati iz jelovnika, ali njihova česta konzumacija može otežati održavanje povoljnih vrijednosti holesterola. Prevelik unos zasićenih masti može povećati koncentraciju LDL holesterola u krvi, čime se povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvnih sudova. Američko udruženje za srce preporučuje da se dio zasićenih masti zamijeni nezasićenim mastima, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki.
Domaći mediji koji obrađuju teme zdrave prehrane često skreću pažnju na tradicionalne obroke bogate mesom, masnoćama i solju, ali važno je naglasiti da pojedinačno jelo samo po sebi ne određuje nečije zdravstveno stanje. Mnogo veći značaj imaju ukupne prehrambene navike, količina hrane i učestalost njenog konzumiranja. Zbog toga je raznovrsna prehrana dugoročno korisniji pristup od strogog izbacivanja pojedinih namirnica bez opravdanog razloga.
Posebnu pažnju zaslužuje i pileća kožica, koju mnogi smatraju najukusnijim dijelom pečene piletine. Njena hrskava površina često je rezultat pečenja na visokim temperaturama, a ukus dodatno pojačavaju začini, so i masnoća korištena tokom pripreme. Iako je piletina često dio uravnotežene prehrane, njena koža sadrži više masti od nemasnog pilećeg mesa. Kada se takva hrana redovno kombinuje s masnim prilozima i velikim količinama soli, ukupna nutritivna vrijednost obroka može postati nepovoljnija. Osobama koje pokušavaju smanjiti unos zasićenih masti preporučuje se češći izbor piletine bez kože, pripremljene kuhanjem, pečenjem ili na roštilju uz umjerenu količinu dodatne masnoće. Američko udruženje za srce upravo nemasnu perad, ribu, mahunarke i orašaste plodove navodi među poželjnim izvorima proteina.
To ne znači da jedan obrok s pilećom kožicom može izazvati hipertenziju ili ozbiljnu srčanu bolest. Zdravstveni rizik zavisi od mnogo faktora, uključujući genetiku, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost, pušenje i cjelokupni način prehrane.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Jedna od najvažnijih stvari na koju treba obratiti pažnju jeste količina soli koju svakodnevno unosimo, jer prekomjeran unos natrijuma direktno doprinosi povećanju krvnog pritiska. Mnogi ljudi smatraju da je dovoljno izbjegavati dodatno soljenje hrane, ali značajan dio natrijuma može dolaziti iz industrijski prerađenih proizvoda, konzerviranih namirnica i gotovih obroka. Posebno je važno znati da se so često nalazi i u proizvodima koji na prvi pogled ne djeluju pretjerano slano. Svjetska zdravstvena organizacija odraslim osobama preporučuje manje od 2.000 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara količini manjoj od pet grama kuhinjske soli.
To je približno jedna ravna čajna kašičica soli iz svih izvora tokom cijelog dana, uključujući so koja je već prisutna u kupljenoj hrani. Dugotrajno prekoračivanje preporučenih količina može doprinijeti nastanku hipertenzije, naročito kod osoba koje su osjetljivije na djelovanje natrijuma. Visok krvni pritisak dodatno opterećuje srce i krvne sudove te povećava rizik od moždanog udara, srčanog oboljenja i oštećenja bubrega. Upravo zbog toga smanjenje unosa soli predstavlja jednu od najjednostavnijih promjena koje mogu imati značajan pozitivan utjecaj na zdravlje.
Među namirnicama koje mogu sadržavati velike količine natrijuma nalazi se i kiseli kupus, veoma popularan tokom hladnijih mjeseci. Ova tradicionalna namirnica sastavni je dio brojnih domaćih recepata, a mnogi je rado konzumiraju kao salatu ili prilog uz mesna jela. Kupus sam po sebi sadrži korisne hranjive sastojke, ali postupak tradicionalnog kiseljenja podrazumijeva upotrebu soli, zbog čega konačni proizvod može sadržavati znatnu količinu natrijuma. Poseban oprez potreban je osobama koje već imaju povišen krvni pritisak ili su od ljekara dobile preporuku da ograniče unos soli. Važno je naglasiti da kiseli kupus nije automatski zabranjena namirnica za sve osobe sa srčanim problemima, nego je presudna količina natrijuma u proizvodu i ukupnom dnevnom jelovniku. Prema temama koje obrađuju regionalni zdravstveni portali, tradicionalna prehrana može se prilagoditi savremenim preporukama bez potpunog odricanja od omiljenih jela. Manje porcije, pažljiv izbor ostalih namirnica i provjera deklaracije mogu pomoći u kontroli ukupnog unosa soli. Osobe sa srčanom ili bubrežnom bolešću trebale bi individualne prehrambene preporuke uskladiti sa svojim ljekarom.
Slična situacija odnosi se i na kisele krastavčiće, koji su čest dodatak sendvičima, salatama i različitim kuhanim jelima. Zbog relativno malog broja kalorija mnogi ih doživljavaju kao laganu namirnicu pogodnu za gotovo svaki obrok. Međutim, sadržaj soli može biti visok, posebno kod proizvoda koji se čuvaju u jako slanoj tekućini. Količina natrijuma razlikuje se zavisno od proizvođača, recepture i veličine porcije, pa nije moguće odrediti jedinstvenu vrijednost za svaki kiseli krastavčić. Osobe koje imaju hipertenziju trebale bi posebno obratiti pažnju na deklaracije, jer i male porcije određenih konzerviranih proizvoda mogu značajno doprinijeti dnevnom unosu natrijuma. Dodatni problem nastaje kada se kiseli krastavčići kombinuju s prerađenim mesom, slanim sirevima i industrijskim umacima, čime jedan obrok može postati veoma bogat solju. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da smanjenje natrijuma u prehrani doprinosi kontroli krvnog pritiska i smanjenju kardiovaskularnog rizika.
Zbog toga je korisno češće birati svježe povrće i druge priloge koji prirodno sadrže manje natrijuma.
Punomasno mlijeko također se spominje među namirnicama na koje treba obratiti pažnju kada je cilj smanjenje unosa zasićenih masti. Mlijeko je hranjiva namirnica koja sadrži proteine, kalcij i druge korisne sastojke, ali njegova masnoća zavisi od vrste proizvoda. Punomasne varijante imaju više zasićenih masti od mlijeka sa smanjenim udjelom masti, što može biti važno osobama s povišenim LDL holesterolom. Međutim, tvrdnja da životinjsko mlijeko nije prikladno za odrasle osobe nije opravdana kao opće zdravstveno pravilo. Za većinu ljudi mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti dio uravnotežene prehrane, pri čemu izbor manje masnih varijanti može pomoći u ograničavanju zasićenih masti. Američko udruženje za srce preporučuje prednost mlijeku i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom masti kada je cilj zaštita kardiovaskularnog zdravlja.
Naravno, osobe s intolerancijom na laktozu, alergijom na mliječne proteine ili drugim zdravstvenim ograničenjima trebaju prilagoditi izbor namirnica vlastitim potrebama. Najvažnije je izbjegavati pojednostavljene podjele prema kojima je neka hrana potpuno zdrava ili potpuno štetna za svakoga.
