Menopauza je tipičan aspekt starenja, obično se odvija između 45. i 55. godine. Može se dogoditi postupno nakon operacije na reproduktivnim organima ili nastupiti naglo. Ova faza označava završetak rada jajnika i prestanak menstrualnog ciklusa. Simptomi kao što su neredoviti ciklusi i obilne mjesečnice mogu istaknuti ovaj prijelaz, često navodeći žene da posjete ginekologa. Nažalost, mnogi se simptomi javljaju ranije i često se zanemare ili ne prepoznaju.
- Menopauza ostaje misterij unutar područja medicine, misterij koji zahtijeva širu svijest budući da žene provedu trećinu svog života ploveći kroz radosti orgazama i razne izazove. Uz brzi tempo modernog života, koje simptome očekivati? Smatraju li se ovi simptomi prirodnim? Početak menopauze javlja se kao odgovor u ženskom tijelu na pad spolnih hormona, što dovodi do sistemskih simptoma koji nastaju jer se postupno smanjue i prestaje funkcioniranje svih organa.
Iz kognitivne perspektive istaknuo bih simptome poput razdražljivosti i depresije. Kada se žena koja prolazi kroz menopauzu ne osjeća dobro i ne potraži liječničku pomoć, to nije povezano s njezinim zdravljem ili mogućom pojavom bilo koje bolesti, budući da takva trenutno ne postoji. Svaka žena prolazi kroz menopauzu. Međutim, u današnjem ubrzanom svijetu žene se suočavaju s povećanim stresom. Nasuprot tome, naše majke i bake nisu ga tretirale s istom razinom brige.
- Kao liječnik koji se bavi ovim pitanjem, vjerujem da je bitno suočiti se i otvoreno razgovarati o ovom aspektu prije svega. Najčešća stanja uključuju dijabetes, hiperlipidemiju, pretilost, hipertenziju, hipotireozu i depresiju. Komplikacije koje proizlaze iz ovih problema mogu uključivati moždane i srčane infarkte, prijelome i kroničnu depresiju. Nažalost, mnoge od ovih bolesti nisu povezane s hormonskim nedostatkom ili neravnotežom i mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
Što se tiče laboratorijskih pretraga i razine hormona, bitno je procijeniti FSH, Estradiol i razne druge tvari, uz lipidni profil i koagulogram. To se posebno odnosi na žene koje boluju od onkoloških, kroničnih ili autoimunih bolesti. Stoga se odluke o liječenju ili hormonskoj nadomjesnoj terapiji temelje na stanju pacijenta. Dostupne opcije liječenja uključuju pilule, flastere i ulja, a prva opcija je tradicionalna hormonska terapija.
Međunarodno društvo za menopauzu preporučuje hormonsku nadomjesnu terapiju za nekoliko indikacija: rane znakove nedostatka estrogena, srednjoročne simptome povezane s urogenitalnom atrofijom i kasne simptome koji se tiču prevencije i liječenja poroznosti kvalitete kostiju. U opsežnim studijama, terapija estrogenom koju je odobrila FDA, isporučena putem flastera za kožu, gelova i sprejeva, pokazala je smanjen rizik od krvnih ugrušaka u usporedbi s tradicionalnim tabletama estrogena koje se uzimaju oralno.
- Postoje brojne hormonske terapije koje sadrže estradiol i progesteron, a biokemijski su identične hormonima koje tijelo prirodno proizvodi. Trenutačno nema znanstvenih dokaza da bioidentična hormonska terapija nudi veću sigurnost ili učinkovitost za osobe mlađe od 59 godina, one unutar deset godina od menopauze ili zdrave žene koje imaju simptome. *Je li preporučljivo da žene samostalno upravljaju unosom hormona bez liječničkog nadzora? Kao i kod svakog drugog lijeka, ključno je slijediti preporuke liječnika kada koristite ove tretmane.
Osim hormonske terapije, što bi žene trebale uključiti u svoju prehranu i stil života kako bi održale dobro zdravlje? Koncepti “zdravog života”, “prehrane” i “tjelovježbe” danas su posebno intrigantni. Usred mnoštva prehrambenih smjernica, postoji specifičan genetski test prehrane koji točno definira naše potrebe. Ovaj test otkriva kako možemo iskoristiti hranu za promicanje zdravlja i dugovječnosti na temelju našeg genetskog sastava – žene jedinstveno posjeduju sposobnost da se i smiju i plaču zbog istih iskustava. Vrlo je jednostavno — ona je žena. Koje prednosti pruža hormonska terapija?
Postoje li dobro poznati lijekovi koji bi mogli poslužiti kao alternativa ili pružiti olakšanje za stanje? “Trenutno postoji obilje informacija o biljnim lijekovima. Dok se konvencionalna medicina značajno razlikuje od alternativnih tretmana, naša povezanost s prirodom često nas navodi da sve prirodno poistovjećujemo sa zdravim. Ne protivim se vrijednosti prirodnih lijekova; tradicionalna medicina svakako ima svoju ulogu tijela i duha kao jedinstvenog entiteta, a pojedinci su duboko isprepleteni s društvom i svijetom koji ih okružuje, osobito kada nastupi menopauza.