Sve veći broj penzionera u Njemačkoj, unatoč ograničenjima vezanim za njihov status, odlučuje se za rad u sivoj ekonomiji. Posebno su angažirani u građevinskom sektoru, poljoprivredi i kućanskim poslovima, gdje njihova radna snaga postaje sve traženija zbog specifičnih okolnosti.
Na jednom gradilištu u gradu Halle zatečeno je 15 radnika koji rade na crno, među kojima su radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Bjelorusije i Ukrajine. Ovi radnici dolaze iz zemalja s teškim ekonomskim uslovima, kako navodi Večernji list BiH. Svi uhvaćeni radnici suočeni su s deportacijom iz Njemačke. Jedan od glavnih razloga zašto se penzioneri odlučuju na ilegalan rad je finansijska neisplativost legalnog zapošljavanja. Mnogi penzioneri, iako u dobroj fizičkoj formi, ne mogu raditi punu radnu satnicu jer bi izgubili socijalna davanja. Da bi osigurali dovoljno prihoda za pokrivanje životnih troškova, odlučuju se za ilegalni rad.
Jedan radnik koji prima socijalnu pomoć i radi na crno objasnio je kako uspijeva spojiti prihode. “Primam socijalnu pomoć za stanovanje i dodatno radim na crno. Tako mjesečno zaradim gotovo 4000 eura, uključujući građanski doplatak od 560 eura i naknadu za stanovanje od 650 eura,” izjavio je za državnu televiziju.
Njemačko Ministarstvo financija prošle godine je pokrenulo 100 hiljada kaznenih postupaka zbog rada na crno. Njemački sindikat carina i financija (BDZ) bilježi porast ilegalnog zapošljavanja od uvođenja građanskog doplatka, ali ne postoje pouzdani statistički podaci o broju ljudi koji primaju socijalne naknade zbog velikog broja neprijavljenih slučajeva. Prema procjenama Instituta, 3,9 miliona kućanstava plaća ljudima za čišćenje, poljoprivredu, održavanje travnjaka, obavljanje drugih poslova i čuvanje djece bez prijave.
Situacija u Njemačkoj pokazuje kako penzioneri, zbog ograničenja koja im nameću socijalni sistemi, često traže načine da povećaju svoje prihode. Ilegalni rad postaje rješenje koje im omogućava da prežive i pokriju svoje osnovne troškove života. Uprkos rizicima od kaznenih postupaka i deportacija, mnogi penzioneri smatraju da nemaju drugu opciju. Ovaj fenomen ukazuje na potrebu za reformom socijalnih politika kako bi se omogućilo penzionerima da legalno zarađuju bez gubitka socijalnih beneficija, što bi smanjilo potrebu za radom u sivoj ekonomiji.