Centar navodi da su Dodik i Cvijanović davali lažne iskaze kako bi zaštitili optužene, solidarisali se s odgovornima, promovirali neodgovornost i nekažnjivost, te izbjegli vlastitu odgovornost. Njihove izjave, kako je navedeno, bile su u suprotnosti s činjeničnim stanjem i njihovim ranijim izjavama i postupanjima.
Prema saopćenju, Milorad Dodik je 2014. godine podnio krivičnu prijavu koja je pokrenula postupak protiv bivšeg gradonačelnika Doboja. Tokom svjedočenja, Dodik je dao lažni iskaz tvrdeći da je Štab za vanredne situacije u Doboju preduzimao sve potrebne mjere za zaštitu ljudi i materijalnih sredstava, te da je optuženi gradonačelnik bio prisutan na terenu i u stalnoj komunikaciji.
Željka Cvijanović je, kao tadašnja predsjednica Vlade RS, izjavila da nije bilo koordinacije sa gradskim vlastima tokom poplava i da sistem zaštite i spašavanja nije funkcionisao. Na suđenju je, međutim, promijenila svoju priču, tvrdeći da je Doboj poduzeo sve moguće mjere, angažirao sva materijalno-tehnička sredstva i ljudske resurse, te da je pravovremeno donesena odluka o vanrednoj situaciji.
Postupajući tužilac i sudsko vijeće su prijavljeni jer nisu osporili status svjedoka niti nekredibilna svjedočenja Dodika i Cvijanović. Također, nisu postavili ključna pitanja ovim svjedocima kako bi se eliminirao učinak njihovog lažnog svjedočenja, niti su preduzeli zakonom propisane mjere zbog davanja lažnog iskaza. Centar za humanu politiku smatra da je suđenje pretvoreno u farsu sa predvidivim ishodom.
Ovaj slučaj ukazuje na ozbiljne probleme unutar pravosudnog sistema i postavlja pitanja o odgovornosti i transparentnosti javnih dužnosnika u Bosni i Hercegovini. Kritičari pozivaju na temeljitu istragu kako bi se osigurala pravda za žrtve i spriječili slični propusti u budućnosti.
