U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o starom savjetu da smokvu ne treba saditi neposredno uz kuću, iza kojeg se ne krije samo narodno vjerovanje nego i nekoliko sasvim praktičnih razloga.Smokva je omiljena u brojnim dvorištima jer daje slatke plodove, stvara prijatnu hladovinu i uglavnom ne zahtijeva pretjerano složenu njegu.
Kada se pravilno smjesti, može godinama uljepšavati okućnicu i redovno rađati. Problem nastaje kada se mlado stablo posadi tik uz temelj, stazu, šaht ili podzemne instalacije, bez razmišljanja o tome koliko će se s vremenom proširiti njegovo korijenje i krošnja.
Kako navode domaći portali koji prenose savjete iskusnih baštovana, korijen smokve snažno se razvija i širi kroz zemlju u potrazi za vlagom. Zdrave i dobro izgrađene temelje korijen obično ne može jednostavno probiti, ali može iskoristiti već postojeće pukotine, rastresitu zemlju ili oštećene spojeve na cijevima. Naročito su osjetljive stare kuće, plitki temelji, odvodi i instalacije iz kojih povremeno curi voda, jer upravo takva mjesta privlače rast korijena.
Zbog toga se oštećenja ne pojavljuju nužno odmah. Smokva može godinama izgledati bezopasno, a onda njeno korijenje počne podizati ploče na stazi, širiti postojeće pukotine ili otežavati pristup podzemnim cijevima. Popravke takvih problema mogu biti mnogo skuplje od jednostavne odluke da se sadnica od početka postavi na udaljeniji dio dvorišta.
Najvažnije je razumjeti da smokva nije „opasno“ drvo koje će sigurno srušiti kuću. Rizik najviše zavisi od udaljenosti, stanja objekta, vrste zemljišta, dostupnosti vode i načina održavanja. Međutim, zbog njenog snažnog rasta nije mudro saditi je neposredno uz zid samo zato što je sadnica u početku mala.
Prema domaćim izvorima posvećenim uređenju vrta, dodatni problem predstavlja široka krošnja odraslog stabla. Grane mogu dodirivati fasadu, zaklanjati prozore, približiti se olucima ili otežati popravke na krovu. Ako se drvo ne orezuje redovno, prostor uz kuću može postati vlažniji i manje prozračan, a opalo lišće i grančice zahtijevat će češće čišćenje.
Tu su i zreli plodovi koji lako padaju i ostavljaju ljepljive tragove na pločniku, automobilu ili terasi. Miris prezrelih smokava može privući ose, mrave, muhe i druge insekte. Domaći baštovanski portali zato savjetuju da se stablo ne postavlja iznad prostora za sjedenje, prilaza kući ili mjesta na kojem se parkira vozilo.
To ipak nije razlog da se odustane od smokve. Potrebno joj je odabrati sunčano i dovoljno prostrano mjesto, udaljeno od temelja, zidova i važnih instalacija. Tako njena krošnja može slobodno rasti, a vlasnici mogu uživati u plodovima i hladu bez nepotrebnog rizika.
Po mom mišljenju, stari savjet naših predaka vrijedi poslušati, ali ne iz straha ili praznovjerja, već zbog dobrog planiranja prostora. Gdje biste vi posadili smokvu – blizu kuće zbog hlada ili na udaljenijem dijelu dvorišta radi veće sigurnosti?
