Pacovi su poznati kao nosioci bolesti, a pretpostavlja se da oko 80 različitih zaraznih bolesti može biti preneseno na ljude i životinje od strane pacova i miševa.Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju ističe da je trenutna zimska sezona značajno hladnija u poređenju s prethodnim godinama, što dovodi do povećane aktivnosti pacova i mišolikih glodara u potrazi za hranom i toplim skloništima u blizini ljudskih naselja. Budući da se deratizacija sprovodi dva puta godišnje, a da se primetno povećao broj pacova u poslednje vreme, građani su pozvani da ove pojave prijave odgovornim organima. Sekretarijat za zaštitu životne sredine organizuje sistematsku deratizaciju kako bi se adekvatno reagovalo na ovu situaciju.Zbog velikog broja različitih zaraznih bolesti koje mogu prenositi, pacovi i miševi su neželjeni u urbanim sredinama. Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju naglašava: “Pacovi su poznati kao prenosioci bolesti, s obzirom da se smatra da oko 80 različitih zaraznih bolesti, uključujući virusne, bakterijske i gljivične, mogu biti prenesene na ljude i životinje. Ove bolesti obuhvataju kugu, leptospirozu, tuberkulozu, i mnoge druge.

 

 

Stoga, borba protiv njih u urbanim sredinama je imperativ.”Aleksić dodatno ističe dva ključna faktora koji doprinose prisustvu glodara. Prvo, neredovno pražnjenje kontejnera za smeće može predstavljati ozbiljan problem za grad, jer glodari često prate ostatke hrane. Drugo, zapuštene površine u centru grada služe kao skloništa za pacove, te je neophodno urediti i održavati ove lokacije kako bi se sprečilo formiranje njihovih kolonija. Aleksić naglašava da je mehanička zaštita takođe važna, posebno u smislu zaštite objekata od invazije pacova i glodara, kako bi se očuvali higijenski uslovi i smanjila pojava ovih štetnika.Prema dr Dušku Ćirkoviću s Biološkog fakulteta u Beogradu, u samom centru grada živi više od 100.000 pacova. Ćirković napominje da je njihova prisutnost u centru grada posledica traganja za hranom, te da recentni porast njihovog broja ukazuje na to da je potrebno intenzivnije sprovođenje programa deratizacije. S obzirom na privlačnost hrane, pacove je moguće uočiti na različitim lokacijama gde se hrana nalazi. Beograd nije izuzetak, pa se procenjuje da u njemu živi više stotina hiljada pacova. Ćirković ističe opasnost od ovih glodara kao prenosioca zaraznih bolesti.Stručnjaci naglašavaju da je Beograd stari grad sa razvijenim podzemnim sistemom, uključujući brojne tunele. Iako se glodari obično prvo pojave na nižim nivoima zgrada, poput podruma i drugih podzemnih prostorija, nedostatak adekvatnog održavanja starih zgrada s podrumima čini stanare najčešćim žrtvama problema s pacovima, navode “Novosti”.

 

 

Na društvenim mrežama je objavljen video snimak koji prikazuje pacove kako šetaju u jednoj pekari smestnoj u Beogradu, u Kosovskoj ulici. Nakon momentalnog širenja videa, pekara je privremeno zatvorena, a nakon sprovedene deratizacije ponovo je otvorena. Sličan incident zabeležen je nedavno kada je objavljen snimak pacova u butiku u Knez Mihailovoj ulici. Jedna prodavnica u samom centru Beograda takođe je postala meta snimanja prolaznika koji su dokumentovali prisustvo velikog pacova. Iako su građani Beograda iznenađeni ovakvim prizorima, stručnjaci ističu da ovakvi incidenti nisu retkost, s obzirom na to da Beograd, kao svetska metropola, deli slične izazove u vezi s populacijom pacova.U vezi s mitom o ulasku pacova u kupatila kroz kanalizaciju i WC šolju, stručnjak iz firme za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju potvrđuje da je ova pretpostavka netačna. Navodi se da kanalizacione i vodovodne cevi u Beogradu mogu biti naseljene glodarima i insektima, koji u potrazi za hranom mogu dospevati do kuća kroz odvode ili otvore u WC šolji. Prostorije sa niskim nivoom higijene, poput podruma i prostorija sa smećem, često su mesta gde se pacovi i insekti najčešće pojavljuju, ali se takođe može desiti da se šire na više spratove ukoliko se namnože u velikom broju. Stručnjaci iznose da su pacovi i glodari uhvaćeni i na višim spratovima zgrada, ističući potrebu za redovnim merama deratizacije i održavanjem higijene kako bi se sprečilo njihovo prisustvo.

 

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here