U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o prijedlogu koji je izazvao veliko interesovanje među penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Riječ je o mogućnosti uvođenja dodatne godišnje isplate, koju su predstavnici penzionera nazvali „13. penzijom“. Iako naziv sugeriše da bi korisnici mogli dobiti još jednu punu mjesečnu penziju, dosadašnje rasprave nisu podrazumijevale nužno takav model.
Posebno je važno razlikovati prijedlog o dodatnoj pomoći od izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje su već stupile na snagu.Rast cijena hrane, lijekova, komunalnih usluga i drugih osnovnih životnih potreba posljednjih godina predstavlja veliki izazov za penzionere. Mnogi od njih raspolažu ograničenim mjesečnim primanjima, a svaki novi trošak može značajno opteretiti kućni budžet.
Upravo zbog toga predstavnici penzionerskih udruženja već duže vrijeme insistiraju na izmjenama koje bi omogućile predvidljiviji rast penzija i bolju zaštitu njihove kupovne moći.
Tokom ranijih razgovora s predstavnicima vlasti razmatrala se mogućnost vanrednog povećanja penzija. Međutim, pojavila se i alternativna ideja da se eventualna dodatna sredstva isplaćuju kroz poseban godišnji dodatak.
Taj prijedlog u javnosti je ubrzo postao poznat kao „13. penzija“.
Iako je naziv privukao veliku pažnju, on ne znači da je automatski predviđena isplata još jedne pune penzije. Prema modelima o kojima se ranije razgovaralo, iznos eventualnog dodatka mogao bi zavisiti od raspoloživih budžetskih sredstava, ali i od drugih kriterija koje bi nadležne institucije morale precizno utvrditi.
Jedna od mogućnosti koja se spominjala odnosila se na povezivanje dodatne isplate s dužinom penzijskog staža.
Prema takvoj zamisli, osoba koja je tokom radnog vijeka uplaćivala doprinose četrdeset godina ne bi nužno dobila jednak dodatak kao penzioner s petnaest ili dvadeset godina osiguranja.
Ipak, takav model nije moguće smatrati usvojenim pravilom za 13. penziju. Da bi postao primjenjiv, morali bi se utvrditi kriteriji, finansijska sredstva i odgovarajući pravni osnov.
Za penzionere je posebno važno da razlikuju ove prijedloge od već uvedenih promjena u redovnom usklađivanju penzija.
Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, objavljenim u januaru 2026. godine, uvedeno je usklađivanje penzija dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula. To predstavlja stvarnu zakonsku promjenu, za razliku od dodatne godišnje isplate o kojoj se govorilo tokom pregovora.
Novi sistem zasniva se na kretanju indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u Federaciji BiH.
U zavisnosti od toga koji od ova dva pokazatelja bilježi povoljnije kretanje za penzionere, primjenjuje se odgovarajući odnos od 60 i 40 posto.
Cilj takvog obračuna jeste da rast penzija bude povezan i s promjenama troškova života i s kretanjem plata.
Na taj način redovna usklađivanja ne zavise samo od jednog ekonomskog pokazatelja.
Tokom jula 2026. godine Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na privremeno, odnosno akontativno usklađivanje penzija od 3,5 posto, s primjenom od 1. jula.
Predviđeno je da se konačno usklađivanje utvrdi nakon objavljivanja potrebnih statističkih podataka, a eventualna razlika obračuna prema propisanoj proceduri.
Ove promjene pokazuju da je sistem redovnog prilagođavanja penzija već značajno izmijenjen. Međutim, dva godišnja usklađivanja ne znače isto što i 13. penzija. Usklađivanje mijenja iznos redovnih primanja prema zakonskoj formuli, dok bi dodatna godišnja isplata predstavljala zasebnu mjeru koja zahtijeva posebno uređenje.
Posebnu pažnju tokom rasprava izazvale su i izmjene člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ova odredba odnosi se na najnižu, zagarantovanu i najvišu penziju, a izmijenjeni sistem predviđa povezivanje najniže starosne penzije s dužinom ostvarenog penzijskog staža.
Predstavnici dijela penzionera ranije su izražavali zabrinutost zbog mogućeg položaja budućih korisnika s kraćim radnim stažom.
Njihova bojazan odnosila se na mogućnost da osobe sa znatno manje godina osiguranja ostvaruju niža primanja u odnosu na one s dužim stažom.
Zbog toga je važno da penzioneri razumiju razliku između već ostvarenih prava i obračuna budućih penzija. Prilikom procjene vlastitog prava potrebno je uzeti u obzir datum penzionisanja, vrstu penzije, ostvareni staž i odredbe zakona koje se primjenjuju na konkretan slučaj.
Pitanje materijalnog položaja starijih građana izazivalo je i nezadovoljstvo koje je u pojedinim periodima dovodilo do najava protesta.
Predstavnici udruženja naglašavali su da se penzije moraju posmatrati u odnosu na stvarne životne troškove, a ne samo kroz nominalni iznos povećanja.
Za penzionera koji najveći dio mjesečnih primanja troši na hranu, lijekove i režije, čak i relativno malo poskupljenje može predstavljati značajan problem.
Upravo zato dio penzionera smatra da povremena jednokratna pomoć nije dovoljna ako se istovremeno ne uspostavi stabilan sistem redovnog rasta primanja.
Kada je riječ o eventualnoj 13. penziji, najvažnije pitanje ostaje kako bi takva isplata bila finansirana.
Da bi dodatna godišnja pomoć postala trajno i predvidljivo pravo, potrebno je jasno odrediti ko bi imao pravo na isplatu, koliki bi iznos mogao dobiti i iz kojih sredstava bi novac bio osiguran. Bez zvanične odluke i utvrđenih kriterija nije moguće govoriti o sigurnoj isplati za sve penzionere.
Dodatno je važno da građani budu oprezni s naslovima i objavama na društvenim mrežama koji najavljuju konkretne iznose i datume isplate bez potvrde nadležnih institucija.
Za pouzdane informacije potrebno je pratiti saopćenja Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Vlade Federacije BiH i nadležnog federalnog ministarstva.
Penzioneri ne trebaju podnositi zahtjeve niti dostavljati lične i bankovne podatke na osnovu neprovjerenih internetskih objava koje obećavaju dodatni novac.
Najvažnija činjenica jeste da je novi model redovnog usklađivanja penzija već zakonski uveden, dok se ideja o 13. penziji ne smije predstavljati kao automatski odobrena dodatna isplata. Eventualno usvajanje takve mjere zahtijevalo bi odgovarajuću odluku, finansijsko pokriće i jasne uslove.
Pitanje dodatne podrške penzionerima ostaje značajno jer direktno utiče na životni standard velikog broja građana u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Šta vi mislite – bi li penzionerima više značila posebna godišnja isplata ili veća i redovnija povećanja mjesečnih penzija?
