Pampas trava, poznata po svojim karakterističnim i atraktivnim pahuljastim “perjem”, izaziva sve veću zabrinutost zbog svojih invazivnih svojstava. Iako je mnogima omiljena zbog svog izgleda i često se koristi kao ukras u vrtovima, ova biljka ima ozbiljan ekološki utjecaj na prirodne ekosisteme. Zbog tih razloga, u nekoliko zemalja, uključujući Francusku, postavljena su stroga ograničenja vezana uz njen uzgoj i distribuciju.
Zašto je pampas trava zabranjena?
Pampas trava (posebno vrsta Cortaderia selloana) dolazi iz Južne Amerike i prvi put je uvezena u Europu u 18. stoljeću, uglavnom kao ukrasna biljka. Međutim, otkriveno je da biljka vrlo brzo postaje invazivna, s nekoliko ključnih razloga za zabranu:
-
Brza i masovna reprodukcija: Jedna ženska biljka pampasa može proizvesti milijune sjemenki, koje vjetar nosi na velike udaljenosti. Sjemenke se brzo klijaju i mogu u samo nekoliko tjedana preplaviti veliko područje, ugrožavajući druge vrste biljaka.
-
Prijetnja biološkoj raznolikosti: Pampas trava konkurira domaćim biljkama za resurse poput vode, hranjivih tvari i svjetlosti. Zbog svoje sposobnosti da preuzme tlo i oduzme hranu drugim vrstama, negativno utječe na lokalnu biološku raznolikost.
-
Zdravstveni rizik: Muške biljke pampasa proizvode ogromnu količinu peludi, koja je vrlo alergena. To može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za osobe sklone alergijama na travu.
-
Opasnost od požara: Pampas trava je vrlo zapaljiva, a njezine guste i suhe stabljike mogu brzo zapaliti vatru, čime povećavaju rizik od šumskih požara.
U Francuskoj je, od 2023. godine, pampas trava stavljena na crnu listu i njeno posjedovanje, uzgoj, prenošenje ili čak donosenje u divljinu može rezultirati kaznama do 150.000 eura i zatvorskom kaznom do tri godine. Kazna se udvostručuje ako se prekršaj dogodi u nacionalnim parkovima ili prirodnim rezervatima. Zakonodavne mjere imaju za cilj smanjenje rizika koji ova biljka predstavlja za okoliš i biološku raznolikost.
U Hrvatskoj, Sellowova pampas trava također je proglašena invazivnom vrstom. Prema novom pravilniku koji je stupio na snagu u veljači 2024. godine, ova biljka spada na crnu listu stranih invazivnih vrsta, što znači da je njeno posjedovanje i širenje također zabranjeno.
Invazivne vrste poput pampasa mogu ozbiljno ugroziti ekosisteme, jer smanjuju brojnost domaćih biljnih i životinjskih vrsta, mijenjaju uvjete tla i ometaju prirodni ciklus biljaka i životinja. Zbog toga mnoge zemlje poduzimaju zakonske mjere kako bi spriječile širenje ovih vrsta, te tako očuvale prirodni balans i bioraznolikost.
Zabrane i sankcije koje su uvedene za pampas travu u Francuskoj i Hrvatskoj dio su šire europske inicijative koja se temelji na prevenciji unošenja i širenja invazivnih egzotičnih vrsta.
