U današnjem članku Vam donosimo važno upozorenje britanskih sigurnosnih stručnjaka koji smatraju da bi razvoj umjetne inteligencije mogao značajno povećati broj i ozbiljnost kibernetičkih napada u narednim godinama.
Najnoviji izvještaj Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost pokazuje da napadači sve brže pronalaze slabosti digitalnih sistema, dok posebnu zabrinutost izaziva mogućnost ugrožavanja infrastrukture od koje zavisi svakodnevni život građana. Britanske institucije upozoravaju da bi do 2028. godine takvi napadi mogli postati znatno sofisticiraniji, a među državama koje predstavljaju najveću prijetnju posebno izdvajaju Kinu.
Digitalna sigurnost odavno nije samo pitanje zaštite računara, već i stabilnosti društva koje se svakodnevno oslanja na tehnologiju.
Ujedinjeno Kraljevstvo suočava se s ozbiljnim izazovima u oblasti kibernetičke sigurnosti, a najnovije procjene državnih stručnjaka ukazuju na mogućnost velikih promjena u načinu izvođenja digitalnih napada. Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, poznat kao NCSC, upozorio je da umjetna inteligencija omogućava sve brže otkrivanje i iskorištavanje slabosti u informacionim sistemima. Posebno zabrinjava činjenica da za izvođenje opasnijih napada nije uvijek potrebno razvijati potpuno nove metode. Dovoljno je da se postojeće tehnike, koje su sigurnosnim stručnjacima poznate godinama, uz pomoć naprednih digitalnih alata koriste znatno brže i na mnogo većem broju ciljeva. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno povećati pritisak na državne institucije, privatne kompanije i organizacije koje upravljaju važnim javnim uslugama.
Najveća opasnost ponekad ne dolazi od potpuno nepoznatih prijetnji, nego od starih slabosti koje postaju mnogo lakše iskoristive.
Godišnji izvještaj NCSC-a za 2026. godinu, objavljen 3. novembra, pokazuje koliko je problem već ozbiljan. Tokom izvještajnog perioda, od 1. septembra 2025. do 31. augusta 2026. godine, tim zadužen za upravljanje kibernetičkim incidentima primio je ukupno 1.831 prijavu napada na organizacije iz različitih sektora. Nakon početne procjene, u 337 slučajeva bila je potrebna podrška stručnjaka NCSC-a, dok je 80 incidenata klasificirano kao događaji od nacionalnog značaja. Ti podaci pokazuju da kibernetičke prijetnje nisu ograničene na pojedinačne pokušaje krađe podataka, nego u određenim okolnostima mogu ugroziti i sisteme čije normalno funkcionisanje ima širi društveni značaj.
National Cyber Security Centre+1
Svaki ozbiljan digitalni incident podsjeća koliko su savremene institucije međusobno povezane i koliko posljedice jednog propusta mogu biti dalekosežne.
NCSC djeluje u okviru britanske obavještajne agencije GCHQ i ima važnu ulogu u praćenju digitalnih prijetnji, pružanju stručne pomoći napadnutim organizacijama i koordinaciji odgovora na ozbiljne incidente. Njegovi stručnjaci naglašavaju da umjetna inteligencija mijenja odnos snaga između napadača i onih koji pokušavaju zaštititi svoje sisteme. Aktivnosti koje su ranije zahtijevale mnogo vremena, tehničkog znanja i ljudskog rada sada se mogu djelimično automatizirati. To uključuje prikupljanje informacija o potencijalnim metama, prepoznavanje ranjivosti u programskom kodu, analizu konfiguracija sistema i pripremu pojedinih dijelova napada. Iako ljudski operateri i dalje imaju ključnu ulogu u složenim operacijama, tehnološki napredak omogućava im da u kraćem vremenu obave znatno više posla.
Brzina tehnološkog razvoja može biti velika prednost, ali i ozbiljan izazov kada se ista sredstva koriste za ugrožavanje drugih.
Posebno je značajna procjena da umjetna inteligencija za sada prvenstveno povećava efikasnost postojećih napadačkih metoda, umjesto da samostalno izvodi potpuno nove vrste operacija. To znači da su mnoge opasnosti stručnjacima već poznate, ali se mijenja brzina kojom ih napadači mogu iskoristiti. Sigurnosni propusti koji bi nekada dugo ostali neprimijećeni sada se mogu otkriti analizom velikih količina podataka. Organizacije koje odgađaju instaliranje sigurnosnih zakrpa ili koriste zastarjele sisteme zbog toga bi mogle postati posebno ranjive. Britanski stručnjaci smatraju da će sposobnost brzog reagovanja na otkrivene slabosti biti sve važnija za sprečavanje ozbiljnijih posljedica.
National Cyber Security Centre
U digitalnom svijetu vrijeme potrebno za otklanjanje jedne slabosti može odlučivati o tome hoće li ona ostati bezazlen propust ili postati početak velikog problema.
Izvršni direktor NCSC-a Richard Horne upozorio je da se zemlja nalazi pred važnim trenutkom u kojem će odluke donesene danas utjecati na sigurnost narednih godina. Prema njegovoj procjeni, mogućnost nezabilježenog rasta broja kibernetičkih incidenata ne proizlazi prvenstveno iz pojave potpuno novih načina napada. Mnogo veći problem predstavlja činjenica da se ranije poznate slabosti sada mogu pronalaziti i iskorištavati u razmjerama koje su donedavno bile teško zamislive. Horne je posebno ukazao na dugogodišnje odgađanje ulaganja u modernizaciju tehnologije i osnovne sigurnosne mjere. Takva praksa, prema njegovom upozorenju, postaje sve opasnija kako napadači dobijaju pristup efikasnijim alatima.
National Cyber Security Centre
Problemi koji se godinama zanemaruju obično ne nestaju sami od sebe, nego postaju ozbiljniji kada se okolnosti promijene.
Jedna od najvažnijih poruka britanskih sigurnosnih institucija odnosi se na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. Pod tim pojmom podrazumijevaju se sistemi i usluge od kojih zavisi normalno funkcionisanje države i društva, uključujući energetiku, komunikacije i druge ključne djelatnosti. NCSC procjenjuje da bi do 2028. godine napadači mogli koristiti mogućnosti umjetne inteligencije za iskorištavanje poznatih slabosti zastarjele tehnologije koja se nalazi u takvim sistemima. Posebno se upozorava na mogućnost korištenja zlonamjernog softvera potpomognutog umjetnom inteligencijom u napadima ucjenjivačkim programima, poznatim kao ransomware. Riječ je o procjeni budućeg rizika, a ne o potvrdi da je određeni napad već pripremljen ili zakazan.
National Cyber Security Centre+1
Najozbiljnije posljedice digitalnih napada nastaju onda kada problemi iza ekrana počnu utjecati na stvarni život ljudi.
Upravo zbog toga Horne je posebno upozorio rukovodioce kompanija i drugih velikih organizacija. Njegova poruka bila je da kibernetička sigurnost više ne može biti isključiva odgovornost informatičkih odjela. Odluke o ulaganju u zaštitu, održavanju sistema i spremnosti za krizne situacije moraju donositi i ljudi koji upravljaju poslovanjem. Ako napad prekine rad važne kompanije, posljedice ne osjećaju samo njeni tehnički stručnjaci. Problemi se mogu proširiti na zaposlene, dobavljače, kupce i druge organizacije koje zavise od njenih usluga. Zbog toga britanske sigurnosne institucije insistiraju na tome da se digitalna otpornost posmatra kao sastavni dio odgovornog upravljanja.
Odgovornost za sigurnost počinje mnogo prije nego što dođe do napada, onda kada se odlučuje koliko će se pažnje posvetiti mogućim rizicima.
Tokom predstavljanja izvještaja Horne je upozorio i na moguće poremećaje koji bi se mogli odraziti na svakodnevni život građana. Kao primjere naveo je situacije u kojima ozbiljni kibernetički incidenti ugrožavaju poslovanje kompanija, snabdijevanje važnim proizvodima ili dostupnost pojedinih usluga. Takvi scenariji ne predstavljaju najavu da će se određeni događaji sigurno desiti, nego upozorenje šta bi moglo uslijediti ukoliko organizacije ne ojačaju zaštitu. Posebno zabrinjava mogućnost da jedan napad na važan sistem pokrene niz problema u drugim djelatnostima. Savremena ekonomija oslanja se na složene digitalne veze, zbog čega prekid rada jednog velikog učesnika može imati posljedice koje se osjećaju daleko izvan njegove organizacije.
Sigurnost svakodnevnog života često zavisi od sistema o kojima većina građana gotovo nikada ne razmišlja.
Dodatnu pažnju stručnjaka privlače uređaji i industrijski sistemi koji su povezani s internetom. Za razliku od klasičnih računarskih mreža, ovakva tehnologija može upravljati fizičkim procesima, uključujući rashladne uređaje, proizvodne pogone i pojedine komponente infrastrukture. U izvornom izvještavanju spominju se i incidenti povezani s rashladnim sistemima supermarketa u Evropi. Takvi primjeri pokazuju koliko je važno voditi računa o sigurnosti opreme koja na prvi pogled ne djeluje kao uobičajen cilj hakerskih napada. Zastarjeli uređaji, nedovoljno zaštićene mrežne veze i propusti u održavanju mogu otvoriti prostor za ozbiljne poremećaje.
Tehnologija koja olakšava svakodnevne poslove istovremeno zahtijeva stalnu pažnju kako ne bi postala izvor novih problema.
Značajan dio britanske sigurnosne procjene odnosi se i na aktivnosti stranih država. Posebno se izdvaja Kina, koju britanski stručnjaci smatraju jednom od najsposobnijih i najupornijih prijetnji u digitalnom prostoru. Prema procjenama NCSC-a, kineska ulaganja u napredne tehnologije i umjetnu inteligenciju mogla bi dodatno unaprijediti sposobnost otkrivanja sigurnosnih slabosti, odabira ciljeva i izvođenja složenih operacija. U izvještaju se naglašava da Kina ima kapacitete i strateški interes za korištenje takvih mogućnosti protiv važne infrastrukture i drugih osjetljivih ciljeva. Važno je naglasiti da su to procjene britanskih sigurnosnih institucija o namjerama i sposobnostima potencijalnih protivnika.
National Cyber Security Centre+1
U savremenim međunarodnim odnosima digitalni prostor postao je još jedno područje u kojem se prepliću sigurnost, politika i ekonomski interesi.
Britanske institucije upozoravaju da kibernetičke operacije državnih aktera mogu imati različite ciljeve. One mogu uključivati prikupljanje povjerljivih informacija, pokušaje pristupa osjetljivim ekonomskim podacima, političko miješanje i druge aktivnosti usmjerene prema strateškim interesima određene države. U određenim okolnostima digitalni napadi mogu biti povezani i s pokušajima ometanja važnih usluga. NCSC procjenjuje da bi Kina, Rusija i druge države do 2028. godine vrlo vjerovatno mogle rutinski koristiti umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedile svoje kibernetičke operacije. Takav razvoj mogao bi povećati brzinu i razmjere napada, ali i dodatno otežati posao organizacijama koje pokušavaju zaštititi svoje podatke i infrastrukturu.
National Cyber Security Centre
Digitalne prijetnje sve više pokazuju da nacionalna sigurnost ne zavisi samo od fizičkih granica i tradicionalnih odbrambenih sredstava.
Ipak, britanski stručnjaci ne posmatraju umjetnu inteligenciju isključivo kao opasnost. Ista tehnologija koja napadačima omogućava brže pronalaženje propusta može pomoći sigurnosnim timovima da ranije otkriju sumnjive aktivnosti i efikasnije odgovore na incidente. Napredni sistemi mogu analizirati velike količine podataka, prepoznavati neuobičajene obrasce ponašanja i pomoći u određivanju prioriteta prilikom otklanjanja ranjivosti. NCSC smatra da bi odgovorna upotreba umjetne inteligencije mogla znatno unaprijediti digitalnu odbranu, posebno ako organizacije istovremeno ulažu u kvalitetno održavanje, modernizaciju i obuku zaposlenih.
National Cyber Security Centre
Svaka velika tehnološka promjena nosi rizike, ali i mogućnosti koje mogu donijeti napredak kada se koriste odgovorno.
Britanski ministar sigurnosti Dan Jarvis također je upozorio na sve složenije kibernetičke prijetnje, ističući potrebu za jačanjem nacionalnih odbrambenih sposobnosti. U tom kontekstu predstavljene su inicijative koje uključuju Nacionalni kibernetički štit i razvoj stručnih kapaciteta za sigurnu primjenu umjetne inteligencije. Osnovni cilj takvih aktivnosti jeste unaprijediti sposobnost države i organizacija da prepoznaju opasnosti prije nego što prerastu u ozbiljne incidente. Pritom se sve više naglašava saradnja državnih institucija, privatnog sektora i stručnjaka koji se bave zaštitom digitalne infrastrukture.
Uspješna zaštita od složenih prijetnji zahtijeva zajednički rad, jer nijedna organizacija ne može potpuno sama odgovoriti na sve rizike.
NCSC posebno ukazuje na mogućnost povećavanja razlika između organizacija koje mogu ulagati u savremene odbrambene sisteme i onih koje za to nemaju dovoljno sredstava. Velike kompanije s razvijenim sigurnosnim programima mogle bi efikasnije koristiti umjetnu inteligenciju za zaštitu svojih mreža. Nasuprot tome, manje organizacije i ustanove koje zavise od zastarjele tehnologije mogle bi se suočiti s dodatnim poteškoćama. Takav razvoj mogao bi stvoriti sve veći jaz između dobro zaštićenih i ranjivih sistema, pri čemu bi slabije pripremljene organizacije postajale privlačnije mete napadača.
National Cyber Security Centre
U digitalnom društvu sigurnost ne bi smjela zavisiti samo od toga koliko novca neka organizacija može izdvojiti za najnoviju tehnologiju.
Poseban problem predstavlja i činjenica da dio sigurnosnih propusta ne zahtijeva posebno sofisticirane napade. Slabe lozinke, neažurirani programi, nedovoljno zaštićeni korisnički računi i nejasne procedure za reagovanje na incidente mogu otvoriti prostor za ozbiljne probleme. Umjetna inteligencija može dodatno povećati efikasnost napadača koji traže upravo takve slabosti. Zbog toga britanske sigurnosne institucije naglašavaju važnost osnovnih zaštitnih mjera, redovnog održavanja sistema i pripremljenih planova za nastavak rada u slučaju napada. Napredna tehnologija može pomoći u odbrani, ali ne može potpuno nadomjestiti dugogodišnje zanemarivanje sigurnosti.
Najbolja zaštita često počinje jednostavnim, dosljednim postupcima koji sprečavaju da mali propusti prerastu u velike probleme.
Izvještaj za 2026. godinu tako predstavlja istovremeno pregled postojećih prijetnji i upozorenje na ono što bi se moglo dogoditi tokom narednih godina. Broj od 1.831 prijavljenog napada pokazuje koliko je digitalna sigurnost već sada važna za britanske organizacije, dok procjene o mogućnostima umjetne inteligencije ukazuju na dodatne izazove. Međutim, stručnjaci naglašavaju da budući razvoj događaja nije unaprijed određen. Mnogo toga zavisit će od toga koliko brzo organizacije budu otklanjale poznate slabosti i prilagođavale svoju zaštitu novim mogućnostima napadača.
Budućnost digitalne sigurnosti neće zavisiti samo od sposobnosti napadača, nego i od spremnosti društva da na vrijeme prepozna vlastite slabosti.
Richard Horne zato poziva na ozbiljniji pristup ulaganjima u sigurnost, naglašavajući da odgađanje važnih odluka može imati visoku cijenu. Njegovo upozorenje odnosi se na sve koji upravljaju sistemima od kojih zavise radna mjesta, javne usluge i svakodnevne potrebe stanovništva. Umjetna inteligencija ubrzava promjene, ali osnovna poruka britanskih stručnjaka ostaje jasna: poznate ranjivosti treba otklanjati prije nego što ih napadači uspiju iskoristiti. U narednim godinama upravo bi spremnost na pravovremeno djelovanje mogla predstavljati jednu od najvažnijih razlika između organizacija koje uspješno odolijevaju napadima i onih koje trpe ozbiljne posljedice.
Najveća vrijednost svakog upozorenja nije u strahu koji izaziva, nego u mogućnosti da nas podstakne na djelovanje dok još imamo vremena.
