U današnjem članku Vam donosimo informacije o velikim kadrovskim promjenama na Radio-televiziji Srbije koje su izazvale pažnju javnosti i otvorile pitanja o budućnosti informativnog programa ovog javnog servisa. Odlukom novog vršioca dužnosti glavnog urednika Borivoja Uskokovića, 29. oktobra 2026. godine razriješeno je osam urednika, među kojima se nalazi i poznati novinar i televizijski voditelj Zoran Stanojević.
Promjene su uslijedile neposredno nakon ostavke generalne direktorice Manje Grčić, čime je započet period značajnih organizacijskih promjena unutar jedne od najvažnijih medijskih kuća u Srbiji.Promjene na rukovodećim pozicijama javnog servisa imaju poseban značaj jer mogu uticati na način informisanja velikog broja građana.
Radio-televizija Srbije krajem oktobra našla se u središtu pažnje zbog odluka koje su zahvatile nekoliko važnih redakcija Informativnog programa. Vijest o razrješenju Zorana Stanojevića posebno je privukla interesovanje jer je riječ o dugogodišnjem novinaru kojeg publika poznaje kroz televizijske emisije i rad na informativnom portalu RTS-a. Ipak, njegov odlazak s uredničke funkcije predstavlja samo jedan dio znatno šire reorganizacije koja je obuhvatila više odgovornih osoba u ovom javnom medijskom servisu.
Iza jedne kadrovske odluke ponekad stoji mnogo širi proces promjena unutar institucije.
Prema zvaničnom saopćenju RTS-a od 29. oktobra, Borivoje Uskoković, koji je preuzeo dužnost vršioca dužnosti glavnog urednika Informativnog programa, donio je odluku o razrješenju više urednika. Među njima su Vesna Šiljegović, koja je rukovodila redakcijom Dopisništva, Nikolina Rakić iz redakcije Regiona, Gorislav Papić, urednik emisije „Oko“, Zoran Stanojević, urednik sajta RTS-a, te Suzana Gvozdenović, koja je bila zadužena za Dijasporsku redakciju.
Obim ovih promjena pokazuje da se ne radi samo o pojedinačnom razrješenju nego o reorganizaciji više važnih dijelova Informativnog programa.
Promjene su obuhvatile i urednički tim centralnog Dnevnika koji se emituje u 19.30 sati. S dužnosti su razriješeni Milica Nedić, Dušan Ubović i Ruža Jeremić Turudić. Time je ukupan broj smijenjenih urednika u okviru ove odluke dostigao osam. Centralni Dnevnik jedan je od najprepoznatljivijih informativnih sadržaja RTS-a, zbog čega promjene među njegovim urednicima imaju poseban značaj za daljnju organizaciju rada i uređivačku politiku.
Uredničke odluke nisu uvijek vidljive gledaocima, ali mogu značajno uticati na sadržaj koji svakodnevno prate.
Posebno interesovanje izazvalo je razrješenje Zorana Stanojevića, koji je poznat i kao voditelj Jutarnjeg programa. Njegovo pojavljivanje pred kamerama učinilo ga je jednim od prepoznatljivijih predstavnika informativnog sadržaja RTS-a. Važno je, međutim, razlikovati razrješenje s funkcije urednika sajta od eventualnih odluka o budućem voditeljskom angažmanu. Zvanično saopćenje potvrdilo je njegovu smjenu s uredničke pozicije, ali samo po sebi nije predstavljalo potvrdu prestanka svih njegovih televizijskih angažmana.
Precizno razlikovanje uredničkih i voditeljskih funkcija važno je kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja kadrovskih promjena.
Novo rukovodstvo istovremeno je odredilo osobe koje će preuzeti vođenje pojedinih redakcija. Prema objavljenim informacijama, poslove šefa redakcije Sajta obavljat će Radivoj Maroević, Dopisništva Milan Srdić, Regiona Vanja Ratković, emisije „Oko“ Dragana Ignjić, a Dijaspore Boban Kovačević. Time su, uz odluke o razrješenjima, predstavljena i nova kadrovska rješenja za nekoliko važnih organizacijskih cjelina.
uns.org.rs
Promjena rukovodstva otvara prostor za drugačiji način rada, ali stvarni rezultati postaju vidljivi tek tokom narednog perioda.
Ovim potezima prethodila je ostavka Manje Grčić na funkciju generalne direktorice Radio-televizije Srbije. Ona je 28. oktobra obavijestila Upravni odbor o svojoj odluci, navodeći da želi omogućiti nastavak rada institucije i urednu primopredaju dužnosti. Prije podnošenja ostavke razriješila je Bojanu Mlađenović s mjesta glavne i odgovorne urednice Informativnog programa te predložila Borivoja Uskokovića za njenog nasljednika.
RTS
Smjene na najvišim pozicijama često označavaju početak šireg preispitivanja organizacije i odgovornosti unutar jedne ustanove.
U obrazloženju ostavke Manja Grčić ukazala je na okolnosti u kojima je RTS funkcionisao i potrebu da se smanje tenzije povezane s njenim ostankom na funkciji. Naglasila je važnost stabilnosti i profesionalnog rada javnog servisa, bez obzira na promjene u njegovom rukovodstvu. Prema informacijama koje je objavio RTS, njen odlazak prethodno su zahtijevali predstavnici sindikata zaposlenih, neformalnih organizacija radnika i Studentske liste.
Funkcionisanje javnog servisa zavisi i od povjerenja zaposlenih i javnosti u njegovu institucionalnu nezavisnost.
Kadrovske promjene zato se ne mogu posmatrati potpuno odvojeno od šireg društvenog konteksta. RTS, kao javni medijski servis, ima odgovornost da građanima pruža pouzdane, pravovremene i profesionalno obrađene informacije. U periodima pojačanih društvenih i političkih napetosti ta odgovornost postaje još izraženija. Zato odluke o rukovodstvu informativnog programa izazivaju interesovanje ne samo zaposlenih nego i javnosti koja prati način na koji se predstavljaju najvažnija događanja u zemlji.
Povjerenje gledalaca gradi se dugoročno, kroz profesionalan rad i dosljedno poštovanje novinarskih standarda.
Novo uredničko rukovodstvo uputilo je poruku publici u kojoj je najavilo rad na programskim sadržajima i nastojanje da se obnovi povjerenje gledalaca. Ovakva izjava pokazuje da kadrovske promjene nisu predstavljene samo kao administrativni postupak, već i kao dio namjere da se preispita dosadašnji rad informativnog programa. Ipak, tek će konkretne programske odluke pokazati u kojem će se pravcu razvijati najavljene promjene.
uns.org.rs
Najave promjena imaju vrijednost tek kada ih prate vidljivi rezultati i odgovornost prema publici.
Jedan od važnih izazova koji stoje pred RTS-om odnosi se na prilagođavanje savremenom načinu informisanja. Tradicionalni televizijski program više nije jedini izvor vijesti za veliki dio stanovništva. Digitalni portali, društvene mreže i mobilne aplikacije omogućavaju publici da informacije prati gotovo neprekidno, zbog čega se od javnih servisa očekuje da istovremeno razvijaju televizijske i internetske sadržaje. Takve promjene zahtijevaju organizacijsko prilagođavanje, ali i očuvanje profesionalnih standarda.
Savremeni mediji moraju pronaći ravnotežu između brzine objavljivanja i tačnosti informacija.
Posebno je važno pitanje odnosa prema mlađoj publici. Generacije koje su odrasle uz internet često drugačije biraju izvore vijesti, a tradicionalni televizijski formati ne predstavljaju uvijek njihov prvi izbor. Zbog toga javni servisi sve više moraju voditi računa o dostupnosti sadržaja na različitim platformama i njegovoj prilagođenosti novim navikama. Međutim, digitalizacija ne znači samo prisustvo na društvenim mrežama, nego i ulaganje u kvalitet novinarstva, provjeru činjenica i razumljivo predstavljanje složenih tema.
Promjena načina distribucije vijesti ne bi smjela umanjiti njihovu pouzdanost.
Za zaposlene u RTS-u promjene rukovodstva mogu donijeti nove organizacijske okolnosti. Svaka reorganizacija zahtijeva određeno vrijeme prilagođavanja, naročito kada obuhvata više redakcija i uredničkih timova. Kontinuitet proizvodnje informativnih sadržaja pritom ostaje važan, jer javni servis svakodnevno mora ispunjavati svoje programske obaveze. Upravo će način na koji novo rukovodstvo organizuje rad biti jedan od pokazatelja uspješnosti provedenih promjena.
Stabilnost institucije posebno je važna onda kada prolazi kroz period značajnih unutrašnjih promjena.
U javnosti se otvara i pitanje budućeg uređivačkog pravca RTS-a. Sama smjena urednika ne govori dovoljno o tome kakvi će sadržaji biti ponuđeni publici niti kako će se mijenjati pristup izvještavanju. Za takvu procjenu potrebno je pratiti buduće emisije, izbor tema, način predstavljanja različitih stavova i odnos prema pitanjima od javnog interesa. Zbog toga bi bilo preuranjeno tvrditi da će kadrovske promjene automatski donijeti poboljšanje ili pogoršanje programa.
Stvarni kvalitet medija ne određuju samo imena njegovih urednika, nego i način na koji obavlja svoju javnu ulogu.
Kada je riječ o Zoranu Stanojeviću i ostalim razriješenim urednicima, objavljene informacije potvrđuju prestanak njihovih dosadašnjih uredničkih funkcija. Međutim, iz same odluke ne proizlaze pouzdani zaključci o svim pojedinačnim razlozima razrješenja niti o njihovim budućim profesionalnim angažmanima. Zbog toga je važno izbjegavati neprovjerene pretpostavke i oslanjati se na zvanična saopćenja i potvrđene informacije.
U trenucima velikih promjena posebno je važno razlikovati činjenice od nagađanja.
Događaji od 28. i 29. oktobra 2026. predstavljaju značajan trenutak za Radio-televiziju Srbije. Ostavka generalne direktorice, promjena na čelu Informativnog programa i razrješenje osam urednika pokazali su da ova institucija prolazi kroz ozbiljnu kadrovsku reorganizaciju. Ono što ostaje otvoreno jeste pitanje kako će se nove odluke odraziti na svakodnevni rad redakcija, informativne emisije i povjerenje publike.
Budući rad javnog servisa pokazat će koliko su provedene promjene doprinijele kvalitetnijem i odgovornijem informisanju građana.
