U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o simptomima raka debelog crijeva kod žena, bolesti koja se ponekad razvija gotovo neprimjetno. Mnoge osobe probavne smetnje pripisuju stresu, promjeni ishrane ili hemoroidima, ne razmišljajući da dugotrajne tegobe zaslužuju pregled. Posebno je važno znati da rak debelog crijeva u početnoj fazi često ne izaziva očigledne simptome, zbog čega preventivni pregledi imaju veliku vrijednost.
Ova bolest nastaje u debelom crijevu ili završnom dijelu crijeva, rektumu. Neki tumori razvijaju se iz polipa, promjena na sluznici koje u početku mogu biti dobroćudne. Njihovo pravovremeno otkrivanje i uklanjanje može spriječiti razvoj pojedinih karcinoma. Simptomi su uglavnom slični kod žena i muškaraca, ali ih žene ponekad mogu zamijeniti s drugim tegobama, uključujući promjene povezane s menstruacijom ili probavom.
Kako navodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, među mogućim upozoravajućim znakovima nalaze se krv u stolici, dugotrajan proljev ili zatvor, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, bolovi u stomaku i neobjašnjivo mršavljenje. Dugotrajan umor može pratiti anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza. Nijedan pojedinačni simptom ne dokazuje malignu bolest, ali ponavljanje tegoba zahtijeva stručnu procjenu.
POSEBNU PAŽNJU ZASLUŽUJE KRVARENJE IZ ZAVRŠNOG DIJELA CRIJEVA, ČAK I KADA OSOBA MISLI DA IMA HEMOROIDE. IAKO HEMOROIDI ČESTO UZROKUJU KRV NA TOALETNOM PAPIRU, NIJE SIGURNO SAMOSTALNO ZAKLJUČITI DA JE TO JEDINO OBJAŠNJENJE. AKO SE POJAVE NOVI ILI UPORNI SIMPTOMI, PREGLED NE TREBA ODGODITI ZBOG STRAHA ILI NELAGODE.
U razgovoru za domaći portal Klix.ba, gastroenterolog Amir Selimagić istakao je da se bolest u ranim fazama često otkriva teško upravo zbog odsustva izrazitih tegoba. Podsjetio je na vrijednost pregleda koji omogućavaju pronalaženje i uklanjanje polipa prije nego što postanu opasni. Kolonoskopija omogućava direktan pregled crijeva, dok testovi stolice mogu otkriti skriveno krvarenje.
Na rizik utiču životna dob, porodična historija bolesti, raniji polipi, određeni nasljedni sindromi i hronične upalne bolesti crijeva. Pušenje, alkohol, nedovoljna fizička aktivnost, višak kilograma i česta konzumacija prerađenog mesa također mogu povećati vjerovatnoću obolijevanja. Zdrave navike smanjuju rizik, ali ga ne uklanjaju potpuno.
Prema pisanju domaćeg Avaza, stručnjaci upozoravaju da se prevencija ne smije svoditi na čekanje prvih simptoma. Osobe prosječnog rizika trebaju razgovarati s ljekarom o početku skrininga, često između 45. i 50. godine, zavisno od preporuka i dostupnog programa. Kod porodičnog opterećenja pregledi mogu biti potrebni ranije.
Kod žena je posebno važno ne pretpostaviti da svako krvarenje potiče od menstruacije ili hemoroida. Ljekar može procijeniti jesu li potrebni laboratorijski nalazi, pregled stolice ili kolonoskopija. Ako se pojave obilno krvarenje, izrazito snažni bolovi, povraćanje ili nemogućnost pražnjenja crijeva uz nadutost, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć.
Iako uznapredovala bolest ponekad zahvata jetru, pluća ili druge organe, takvi simptomi nisu pouzdan način prepoznavanja početnog stadija. Upravo zato osoba bez ikakvih tegoba može imati korist od preporučenog skrininga, ako postoji povećan nasljedni rizik.
Zaključak je da pažnja prema promjenama u vlastitom tijelu i pravovremeno testiranje mogu napraviti veliku razliku. Krv u stolici, trajne promjene pražnjenja i neobjašnjiva anemija nisu razlog za paniku, ali jesu razlog za razgovor s ljekarom.
Šta biste vi uradili kada biste primijetili ove simptome: odmah zakazali pregled ili čekali da tegobe prođu?
