U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se odnosi na svakodnevnu higijenu i pet dijelova tijela kojima bi osobe starije od šezdeset godina trebale posvetiti dodatnu pažnju. Kako organizam stari, koža postaje osjetljivija, a promjene u pokretljivosti, lučenju znoja i djelovanju pojedinih lijekova mogu utjecati na uobičajene higijenske navike.
Mnogi ljudi vjeruju da je redovno tuširanje dovoljno za održavanje čistoće cijelog tijela, ali određena područja lako ostanu zanemarena. Posebno je važno obratiti pažnju na mjesta na kojima se zadržavaju vlaga, naslage i ostaci kože, jer se upravo tu mogu pojaviti iritacije, neugodni mirisi i infekcije. Ipak, neugodan miris ne mora automatski značiti da osoba ne vodi računa o higijeni, budući da na njega mogu utjecati zdravstvena stanja, lijekovi i prirodne promjene organizma. Stručnjaci naglašavaju da za pravilnu njegu najčešće nisu potrebni skupi kozmetički preparati, nego dosljednost, nježno čišćenje i pažljivo sušenje. Neke od najkorisnijih navika mogu se jednostavno uklopiti u svakodnevnu rutinu, bez velikih troškova i nepotrebnog opterećenja kože.
Jedno od područja koje se često zanemaruje jeste usna šupljina, a posebno površina jezika na kojoj se mogu zadržavati bakterije i ostaci hrane. Iako većina ljudi zna koliko je važno redovno prati zube, mnogi ne obraćaju dovoljno pažnje na prostor između zuba, desni i zubne proteze. Nakon šezdesete godine kod pojedinih osoba javlja se izraženija suhoća usta, koja može biti povezana s određenim lijekovima ili zdravstvenim problemima. Smanjeno lučenje pljuvačke može otežati prirodno čišćenje usne šupljine i povećati rizik od karijesa, neugodnog zadaha i drugih tegoba. Zbog toga se preporučuje pranje zuba dva puta dnevno pastom koja sadrži fluorid, čišćenje međuzubnih prostora i pravilno održavanje zubnih proteza. Vidljive naslage na jeziku mogu se nježno ukloniti mekanom četkicom ili odgovarajućim strugačem, ali bez snažnog pritiskanja koje bi moglo izazvati povrede. Ako neugodan zadah traje uprkos redovnoj higijeni, važno je posjetiti stomatologa kako bi se utvrdilo postoje li problemi sa zubima, desnima ili suhoćom usta. Preporuke američkog Nacionalnog instituta za starenje također naglašavaju značaj svakodnevne oralne higijene i pravilnog održavanja proteza kod starijih osoba.
Nos i nosni prolazi predstavljaju još jedno područje kojem je potrebno pristupiti pažljivo, posebno tokom hladnijeg dijela godine. Zbog grijanja i suhog zraka u zatvorenim prostorijama nosna sluznica može postati osjetljivija, što kod nekih ljudi izaziva osjećaj peckanja, suhoće ili začepljenosti. S godinama se mogu pojaviti i promjene čula mirisa, ali ih ne treba uvijek pripisivati isključivo starenju. Alergije, infekcije, pojedini lijekovi i druga zdravstvena stanja također mogu doprinijeti ovim tegobama. Kod izražene suhoće mogu pomoći odgovarajući fiziološki sprejevi, dok je grubo čišćenje unutrašnjosti nosa potrebno izbjegavati. Posebno nije preporučljivo gurati štapiće ili druge predmete duboko u nosne prolaze, jer takvi postupci mogu nadražiti ili oštetiti osjetljivu sluznicu. Osobe koje koriste pribor za ispiranje nosa trebaju poštovati upute proizvođača i koristiti isključivo sterilnu, destiliranu ili prethodno prokuhanu i ohlađenu vodu, kako preporučuje američka Agencija za hranu i lijekove. Ako se pojave učestala krvarenja, bol, otok, dugotrajna začepljenost ili neobičan sekret, potrebno je potražiti stručni pregled.
FDA
Pazusi su jedno od najčešćih mjesta na kojima se zadržavaju znoj i vlaga, zbog čega pravilna njega ovog područja može značajno doprinijeti osjećaju svježine. Neugodan miris nastaje kada mikroorganizmi prisutni na koži razgrađuju određene sastojke znoja, a njegova jačina može varirati od osobe do osobe. Kod starijih ljudi osjetljivost kože ponekad zahtijeva pažljiviji odabir sredstava za pranje i njegu. Agresivni sapuni, često ribanje i intenzivno parfimisani proizvodi mogu izazvati crvenilo, peckanje ili dodatnu iritaciju. Najjednostavnija i često najkorisnija navika jeste redovno pranje pazuha blagim sredstvom, nakon čega kožu treba dobro osušiti. Dezodoransi mogu pomoći u kontroli mirisa, dok antiperspiranti smanjuju znojenje, ali nijedan od tih proizvoda ne predstavlja zamjenu za redovnu higijenu. Ako se na području pazuha pojave bolne kvržice, ranice, iscjedak ili crvenilo koje ne prolazi, nije preporučljivo samostalno cijediti promjene ili nanositi agresivna sredstva. Takve simptome treba procijeniti zdravstveni stručnjak, naročito ako se ponavljaju ili se s vremenom pogoršavaju.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Stopala su posebno važna kada je riječ o svakodnevnoj njezi, ali upravo njih ljudi često pregledaju mnogo rjeđe nego ostale dijelove tijela. Zatvorena obuća, znojenje i trenje mogu stvoriti uslove pogodne za nastanak neugodnih mirisa, iritacija i gljivičnih infekcija. Posebnu pažnju zahtijeva prostor između prstiju, gdje se vlaga može zadržavati čak i nakon kupanja. Stopala je preporučljivo prati mlakom vodom, pažljivo ih osušiti, svakodnevno mijenjati čarape i nositi obuću koja ne steže. Osobe koje imaju suhu kožu mogu koristiti odgovarajuću hidratantnu kremu, ali je uglavnom ne treba nanositi između prstiju kako se na tim mjestima ne bi zadržavala dodatna vlaga. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti posebno naglašavaju važnost svakodnevnog pregleda stopala kod osoba s dijabetesom, jer smanjen osjet može otežati prepoznavanje povreda. Pukotine, plikovi, ranice, crvenilo, promjene boje kože ili otok ne smiju se zanemariti, naročito kada osoba ima problema s cirkulacijom ili šećernu bolest. Rane koje ne zarastaju i znakovi infekcije zahtijevaju pravovremenu medicinsku procjenu, jer odgađanje pregleda može dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
CDC+1
Još jedno mjesto koje se lako previdi tokom tuširanja jeste pupak, naročito kod osoba koje imaju dublji pupak ili izraženije kožne nabore. U tom području mogu se zadržavati znoj, ostaci sapuna, odumrle ćelije kože i sitna vlakna odjeće. Iako takve naslage ne moraju izazivati probleme, njihovo dugotrajno zadržavanje ponekad može doprinijeti neugodnom mirisu ili iritaciji. Za svakodnevnu njegu najčešće je dovoljno nježno pranje mlakom vodom i blagim sredstvom, bez grubog trljanja ili dubokog čišćenja predmetima. Posebno je važno nakon pranja dobro osušiti pupak, ali i druge dijelove tijela na kojima se koža prirodno preklapa. Nabori ispod grudi, stomaka i u predjelu prepona mogu zadržavati vlagu i biti izloženi stalnom trenju, što povećava mogućnost crvenila i upalnih promjena. Osobe koje imaju izraženije kožne nabore trebaju ih redovno pregledati, naročito tokom toplijih dana ili kada se pojačano znoje. Ako se pojave bol, otok, iscjedak, ranice ili neugodan miris koji traje uprkos pravilnoj njezi, preporučljivo je potražiti ljekarski savjet.
Njega kožnih nabora zahtijeva poseban oprez jer pretjerana upotreba sapuna i agresivnih preparata može pogoršati postojeće probleme. Kada se koža na dva susjedna područja stalno dodiruje, trenje i zadržavanje vlage mogu izazvati stanje poznato kao intertrigo, odnosno upalu kože u naborima. Ono se može manifestovati crvenilom, nelagodom, svrbežom ili osjetljivošću, a ponekad se može razviti i sekundarna infekcija. Preporuke britanskih zdravstvenih ustanova naglašavaju da kožu treba održavati čistom i suhom, uz nježno tapkanje peškirom umjesto grubog trljanja. Važno je izbjegavati proizvode koji izazivaju peckanje ili dodatno nadražuju kožu, čak i ako se reklamiraju kao sredstva za intenzivnu higijenu. Ako se iritacija stalno vraća, potrebno je provjeriti postoji li gljivična infekcija ili drugo stanje koje zahtijeva ciljano liječenje. Samostalno korištenje različitih medicinskih krema bez utvrđenog uzroka nije uvijek dobro rješenje, jer pojedini preparati mogu prikriti simptome ili pogoršati problem. Pravilna njega zato podrazumijeva ravnotežu između redovnog čišćenja i očuvanja prirodne zaštitne funkcije kože.
Bradford District Care NHS Foundation Trust+1
Nakon šezdesete godine određene svakodnevne aktivnosti nekim ljudima mogu postati fizički zahtjevnije, zbog čega je važno higijenske navike prilagoditi vlastitim mogućnostima. Osobe koje imaju bolove u zglobovima, smanjenu pokretljivost ili poteškoće sa saginjanjem mogu teže dohvatiti stopala i pojedine dijelove tijela. To ne znači da moraju odustati od redovne njege, nego da bi trebale razmotriti pomagala koja olakšavaju obavljanje osnovnih aktivnosti. Četke s dužom drškom, stabilne stolice za tuširanje i odgovarajući rukohvati mogu doprinijeti sigurnijem održavanju higijene. Kada je potrebna pomoć druge osobe, važno je sačuvati dostojanstvo, privatnost i osjećaj samostalnosti osobe kojoj se pomaže. Neki stariji ljudi zbog nelagode nerado govore o problemima s higijenom, pa članovi porodice trebaju pokazati razumijevanje umjesto kritikovanja. Nježan pristup i otvorena komunikacija često mogu biti korisniji od insistiranja na strogim pravilima koja ne odgovaraju zdravstvenom stanju pojedinca. Svakodnevna njega treba biti način očuvanja zdravlja i udobnosti, a ne dodatni izvor stresa ili osjećaja srama.
Važno je naglasiti da neugodan tjelesni miris nije uvijek posljedica nedovoljnog pranja. Promjene mogu biti povezane s načinom ishrane, uzimanjem lijekova, pojačanim znojenjem, infekcijama ili određenim hroničnim zdravstvenim stanjima. Zato učestalo kupanje i korištenje sve većih količina parfema neće nužno riješiti uzrok problema. Ako osoba primijeti naglu promjenu tjelesnog mirisa, posebno uz bol, osip, otok, ranice ili druge simptome, potrebno je razmotriti ljekarski pregled. Pravilna higijena ne znači stalno ribanje kože, nego održavanje čistoće na način koji ne narušava njenu prirodnu zaštitu. S godinama koža može postati osjetljivija, pa pretjerano korištenje jakih sapuna i veoma vruće vode može dodatno pojačati suhoću i nelagodu. Blaga sredstva za pranje, pažljivo sušenje i odgovarajuća hidratacija zdravih, suhih dijelova kože često su jednostavne mjere koje mogu doprinijeti svakodnevnom osjećaju ugodnosti. Posebno je korisno pratiti kako koža reaguje na različite proizvode i izbjegavati one koji redovno izazivaju iritaciju.
Briga o tijelu nakon šezdesete godine ne mora biti komplikovana niti zahtijevati skupe kozmetičke tretmane. Najvažnije je prepoznati područja koja se tokom svakodnevnog tuširanja i pranja lako mogu previdjeti. Jezik, usna šupljina, nos, pazusi, stopala, pupak i kožni nabori zaslužuju pažnju prilagođenu njihovim potrebama. Iako se neke promjene prirodno pojavljuju s godinama, nije opravdano svaki neugodan simptom pripisivati starenju. Pravovremeno prepoznavanje problema može spriječiti dugotrajnu nelagodu i omogućiti ranije liječenje stanja koja zahtijevaju stručnu pomoć. Najveća vrijednost pravilne higijene nije samo u urednom izgledu ili ugodnom mirisu, nego u očuvanju zdravlja, samopouzdanja i kvaliteta svakodnevnog života. Zato i male promjene u rutini mogu biti značajne, posebno kada se provode redovno i uz uvažavanje individualnih zdravstvenih potreba. Kada biste primijetili da starija osoba iz vaše porodice zanemaruje određene dijelove tijela zbog smanjene pokretljivosti ili zdravstvenih problema, Šta biste vi uradili?
