U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja je tokom vrhunca ljetne sezone izazvala zabrinutost među građanima Zadra i kupačima koji redovno dolaze na plažu Jadran, poznatu i po popularnom objektu Marex. Na društvenim mrežama pojavio se snimak zamućene, smećkaste vode koja je izbijala u neposrednoj blizini kupališta, a autor objave upozorio je druge građane da tog trenutka ne ulaze u more.
Prizor je vrlo brzo izazvao burne reakcije jer su pojedini korisnici tvrdili da se radi o fekalnom sadržaju, dok u trenutku objavljivanja snimka nije postojala laboratorijska potvrda šta se tačno nalazi u vodi. Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da se sve događalo 9. augusta, kada su zadarske plaže pune lokalnih stanovnika i turista, pa je pitanje zdravstvene ispravnosti mora odmah postalo mnogo ozbiljnije od običnog neugodnog prizora. Kako je izvijestio domaći portal 023.hr, građani su prijavljivali neugodan miris i nečistoće u moru, a snimke su se velikom brzinom proširile internetom. Ipak, samo vizuelni izgled vode nije dovoljan da se pouzdano utvrdi fekalno zagađenje, zbog čega su u cijelu situaciju uključene nadležne službe. Upravo su službene informacije koje su stigle nekoliko sati kasnije pokazale da iza događaja postoji konkretan infrastrukturni problem koji je trebalo hitno provjeriti.
Prema informacijama koje je objavio zadarski portal 057info, iz lokalnog Vodovoda potvrđeno je da je u jutarnjim satima 9. augusta došlo do prekida rada crpne postaje Maraska. Sistem odvodnje u Zadru prati se daljinskim nadzorom, pa su dežurne ekipe nakon alarma izašle na teren i kvar na automatici sanirale oko 11:30 sati, nakon čega je rad postaje normalizovan. Ovaj podatak dao je mnogo konkretniji kontekst snimku koji se istog dana počeo širiti društvenim mrežama, iako iz Vodovoda navode da njihove ekipe nisu zabilježile vidljivo fekalno onečišćenje. Upravo zbog različitih opisa onoga što se vidjelo na terenu bilo je važno sačekati rezultate laboratorijskih ispitivanja umjesto unaprijed donositi zaključke. Domaći izvori koji su pratili slučaj naveli su da su građani već ranije bili osjetljivi na probleme na ovoj lokaciji zbog prethodnih slučajeva narušene kakvoće mora. To objašnjava zašto je novi snimak izazvao toliko nepovjerenja i zabrinutosti gotovo istog trenutka kada se pojavio. Za kupača koji stoji na obali najvažnije nije tehničko objašnjenje kvara, nego pitanje može li bez zdravstvenog rizika ući u more. Upravo zato je reagovao i Zavod za javno zdravstvo Zadar.
HRT Radio Zadar prenio je službeno saopštenje ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Zadar Benita Pucara, prema kojem je zaposlenik Zavoda oko 13:30 stigao na plažu nakon što su nadležni saznali za objavljeni video. U tom trenutku istjecanje prikazano na snimku više nije bilo vidljivo, ali je ipak odlučeno da se more uzorkuje zbog ranijih iskustava i potrebe da se pouzdano utvrdi stanje. Uzorci su uzeti između 14:05 i 14:15 sati, nakon čega je započeta laboratorijska analiza mikrobioloških pokazatelja, prvenstveno bakterije Escherichia coli i crijevnih enterokoka. To su upravo pokazatelji koji se koriste za procjenu fekalnog onečišćenja mora za kupanje, zbog čega laboratorijski nalaz ima mnogo veću težinu od fotografije ili videosnimka objavljenog na internetu. Prema kasnije objavljenim informacijama portala 057info, rezultat za E. coli bio je u prihvatljivim granicama i nije pokazivao opasnost za kupače od tog pokazatelja. Međutim, kod ovakvih slučajeva važno je razlikovati prvi ili preliminarni rezultat od potpune analize svih propisanih pokazatelja. Zbog toga su nadležne službe nastavile sa uzorkovanjem i praćenjem stanja. Za građane je najvažnija upravo takva transparentnost, jer nagađanja na društvenim mrežama mogu ili nepotrebno širiti paniku ili, s druge strane, umanjiti stvarni problem.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Posebno važan detalj jeste da plaža Jadran/Marex već ima historiju problema sa godišnjom ocjenom kakvoće mora, pa zabrinutost stanovnika nije nastala potpuno bez prethodnog iskustva. Zadarski list je u maju 2026. objavio podatke iz Nacionalnog izvješća o kakvoći mora za kupanje prema kojima je upravo mjerna tačka Jadran u Zadru bila jedina od 175 praćenih lokacija u Zadarskoj županiji koja je za sezonu 2025. dobila nezadovoljavajuću godišnju ocjenu. Istovremeno, važno je naglasiti da pojedinačna godišnja ocjena ne znači da je more na toj lokaciji svakog dana zagađeno niti da svaki neugodan prizor potvrđuje fekalno onečišćenje. U Zadarskoj županiji je tokom 2025. analizirano 1.755 uzoraka, od kojih je čak 98,52 posto dobilo izvrsnu pojedinačnu ocjenu, dok nijedan pojedinačni uzorak nije ocijenjen nezadovoljavajuće. Godišnja klasifikacija računa se na osnovu šireg niza rezultata kroz više sezona i zato može izgledati drugačije od rezultata jednog konkretnog uzorkovanja. Upravo ta razlika često zbunjuje građane: more može jednog dana zadovoljiti mikrobiološke kriterije, a lokacija istovremeno imati lošiju dugoročnu ocjenu zbog ranijih mjerenja. Zato novi incident treba posmatrati i kao zdravstveno pitanje i kao upozorenje da infrastruktura na osjetljivim obalnim lokacijama mora biti pouzdana tokom cijele turističke sezone.
Kada se pojavi sumnja na otpadne ili fekalne vode, najrazumniji postupak za kupače jeste privremeno izbjegavanje ulaska u more na neposredno pogođenom području dok se ne dobiju službene informacije. Kontaminirana voda može sadržavati mikroorganizme koji kod nekih ljudi izazivaju probavne tegobe, iritacije kože ili druge zdravstvene probleme, posebno ako osoba proguta vodu ili ima otvorene rane. Istovremeno, ni smeđa boja ni neugodan miris sami po sebi nisu laboratorijski dokaz da je voda zdravstveno neispravna, jer zamućenje može imati više uzroka. Upravo zato Zavod za javno zdravstvo prati kakvoću mora kroz sistem redovnih i dodatnih uzorkovanja, a građani rezultate mogu pratiti putem službene aplikacije na koju upućuje i Zavod za javno zdravstvo Zadar. Kako domaći zdravstveni izvori naglašavaju, procjena se zasniva na mikrobiološkim vrijednostima, a ne na tome izgleda li površina mora čisto na prvi pogled. U situacijama kada postoji prijavljena sumnja na onečišćenje dodatno uzorkovanje ima upravo svrhu da se brzo utvrdi postoji li razlog za ograničenje kupanja. To je posebno važno za djecu, starije osobe i ljude sa oslabljenim imunitetom, kod kojih posljedice kontakta sa ozbiljno kontaminiranom vodom mogu biti izraženije.
Ovaj događaj ponovo je skrenuo pažnju i na šire pitanje zadarske kanalizacijske infrastrukture. Crpne postaje imaju važnu ulogu u sistemu odvodnje, a čak i kratkotrajan tehnički problem tokom dana sa velikim brojem kupača može izazvati zabrinutost, bez obzira na to pokažu li kasniji uzorci da su mikrobiološke vrijednosti unutar dozvoljenih granica. Povjerenje građana ne zavisi samo od konačnog laboratorijskog nalaza, nego i od brzine kojom će nadležne službe objasniti šta se dogodilo, sanirati kvar i javno objaviti rezultate kontrole. U konkretnom slučaju Vodovod je potvrdio kvar na automatici i naveo da je sistem normalizovan do 11:30, dok je Zavod istog dana poslao osobu na teren i uzeo uzorke mora. To je važan podatak jer pokazuje da su objave građana dovele do provjere, a ne samo do internet rasprave. Istovremeno, činjenica da je ista lokacija ranije imala problema sa kakvoćom mora znači da će građani vjerovatno i ubuduće pažljivije pratiti svaku neobičnu promjenu. Takva pažnja može biti korisna ako se zasniva na prijavljivanju problema i traženju provjerljivih informacija, umjesto na širenju nepotvrđenih tvrdnji.
Na kraju, prizor sa zadarske plaže Marex pokazuje koliko brzo jedan videosnimak može pokrenuti ozbiljno javnozdravstveno pitanje, ali i koliko je važno napraviti razliku između opravdane sumnje i potvrđene činjenice. Poznato je da je 9. augusta došlo do prekida rada crpne postaje Maraska, da je kvar saniran istog prijepodneva i da je Zavod nakon objave snimka uzeo uzorke mora, dok je prvi objavljeni nalaz za E. coli bio u dozvoljenim granicama.
Istovremeno, prošlogodišnja nezadovoljavajuća godišnja ocjena za Jadran/Marex daje razlog da se lokacija i dalje pažljivo kontroliše. Neutralno gledano, građani su opravdano reagovali kada su primijetili nešto neobično, ali konačnu procjenu sigurnosti mora treba prepustiti laboratorijskim analizama i nadležnim zdravstvenim institucijama. More je jedno od najvećih prirodnih bogatstava Zadra, ali njegova sigurnost zavisi i od infrastrukture koja se na obali često ne vidi dok ne dođe do problema. Upravo zato su redovna kontrola, brzo prijavljivanje incidenata i transparentno objavljivanje rezultata najbolji način da se zaštite i zdravlje ljudi i povjerenje kupača. Šta biste vi uradili?
