U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost i koristan savjet koji može pomoći svakome ko ima dvorište, vrt ili baštu.
- Mnogi ljudi nakon košenja trave automatski skupljaju ostatke i bacaju ih misleći da su beskorisni otpad. Međutim, ono što većina ne zna jeste da pokošena trava može postati pravo prirodno blago za biljke i zemljište. Umjesto da završava u smeću, može se iskoristiti na više načina koji poboljšavaju kvalitet tla, čuvaju vlagu i pomažu biljkama da rastu zdravije i snažnije.
Naši preci mnogo su više koristili prirodne metode u vrtovima i baštama. Nisu imali moderna hemijska đubriva niti razne preparate koje danas možemo pronaći u prodavnicama. Upravo zato su koristili ono što su imali oko sebe — lišće, stajnjak, pepeo, granje i pokošenu travu.
Danas se sve više ljudi ponovo vraća prirodnim načinima uzgoja biljaka jer žele zdraviji vrt i manje hemikalija u zemljištu.
Pokošena trava sadrži brojne korisne materije koje mogu pomoći biljkama. U njoj se nalaze dušik, fosfor, kalij, kalcij i drugi minerali važni za rast i razvoj biljaka.
Zbog toga mnogi vrtlari smatraju da je prava šteta bacati travu nakon košenja.
Jedan od najčešćih načina korištenja pokošene trave jeste pravljenje prirodnog malča. Kada se trava ravnomjerno rasporedi po zemlji oko biljaka, ona pomaže da zemlja duže zadrži vlagu i sprječava brzo isušivanje tokom toplih dana.
Osim toga, malč od trave smanjuje rast korova jer blokira sunčevu svjetlost koja je potrebna sjemenkama korova da proklijaju.
Na taj način vrt ostaje uredniji, a biljke imaju bolje uslove za rast bez potrebe za velikom količinom hemijskih sredstava.
Pokošena trava može se koristiti oko drveća, cvijeća, povrća, voćki ili čak u velikim saksijama.
Ipak, veoma je važno znati nekoliko pravila.
Trava ne bi trebala biti raspoređena u predebelom sloju jer tada može početi truliti i stvarati neprijatan miris. Najbolje je postaviti tanji sloj koji će se postepeno sušiti i razgrađivati.
Također se preporučuje da trava prije korištenja malo odstoji i prosuši se.
Mokra trava može zakiseliti zemljište i stvoriti uslove pogodne za razvoj plijesni.
Još jedna velika prednost pokošene trave jeste njena upotreba za kompost.
Kompostiranje je prirodan proces tokom kojeg se organski materijal razgrađuje i pretvara u bogato prirodno đubrivo.
Pokošena trava posebno je korisna u kompostu zbog visokog sadržaja dušika. Kada se pomiješa sa suhim lišćem, grančicama ili slamom, ubrzava proces razgradnje i pomaže stvaranju kvalitetnog komposta.
Takav kompost kasnije može služiti kao odlična hrana za biljke i poboljšanje zemljišta.
Domaći portal “Blic” ranije je pisao o tome kako prirodni kompost može značajno poboljšati kvalitet zemljišta i smanjiti potrebu za vještačkim đubrivima u vrtovima i baštama.
Mnogi ljudi ne znaju da pokošena trava može pomoći i kod poboljšanja strukture zemljišta. Zemlja koja sadrži previše gline često postane tvrda i zbijena, dok pjeskovito tlo prebrzo gubi vlagu.
Kada se trava koristi kao malč ili kompost, ona postepeno obogaćuje zemlju organskim materijama i poboljšava njenu propusnost.
Biljkama tada postaje lakše razvijati korijen, a zemlja duže zadržava vlagu i hranjive sastojke.
Pokošena trava također predstavlja prirodan način zaštite od korova.
Kada se pravilno rasporedi oko biljaka, formira sloj koji otežava rast neželjenih biljaka. Na taj način vrt ostaje uredniji bez potrebe za čestim čupanjem korova ili korištenjem herbicida.
To je posebno korisno ljudima koji žele održavati vrt na prirodan i ekološki način.
Ipak, postoje stvari na koje treba obratiti pažnju.
Trava koja je tretirana pesticidima ili hemijskim sredstvima nije najbolji izbor za kompost ili malč. Takve materije mogu štetiti biljkama i zemljištu.
Zato je najbolje koristiti travu koja nije prskana agresivnim hemikalijama.
Ako ne planirate odmah koristiti pokošenu travu, možete je ostaviti da se osuši, a zatim usitniti i kasnije dodati zemljištu ili kompostu.
Na taj način neće propasti niti stvarati neugodne mirise.
Domaći portal “Kurir” ranije je objavio tekstove u kojima stručnjaci savjetuju korištenje prirodnih organskih materijala za očuvanje zdravog tla i smanjenje upotrebe hemijskih preparata u baštama.
Još jedna važna prednost prirodnog malča jeste zaštita zemljišta od pregrijavanja tokom ljetnih vrućina. Sunce tokom toplih mjeseci može brzo isušiti površinu zemlje, što otežava rast biljaka i povećava potrebu za zalivanjem.
Sloj trave pomaže zemlji da ostane hladnija i vlažnija.
Na taj način biljke lakše podnose visoke temperature.
Mnogi vrtlari tvrde da su biljke uz prirodni malč često zdravije i otpornije.
Osim praktičnih prednosti, korištenje pokošene trave doprinosi i očuvanju okoline. Umjesto da trava završava kao otpad, ona se vraća prirodi i ponovo koristi na koristan način.
To znači manje smeća i manje potrebe za kupovinom dodatnih đubriva.
Naši preci su upravo tako održavali svoje vrtove — koristeći ono što priroda već daje.
Danas, kada sve više ljudi želi zdraviju hranu i manje hemikalija u svakodnevnom životu, ovakvi prirodni trikovi ponovo postaju veoma popularni.
Domaći portal “Telegraf” više puta je isticao da organski otpad iz domaćinstva i vrta može imati veliku vrijednost kada se pravilno koristi za prirodno obogaćivanje zemljišta.
Naravno, važno je imati mjeru i razumjeti da ni prirodni materijali ne daju rezultate preko noći. Potrebno je vrijeme da se trava razgradi i obogati zemlju.
Ali upravo u tome i jeste ljepota prirodnog uzgoja.
Sve ide sporije, ali zdravije i dugotrajnije.
Na kraju, pokošena trava nije samo običan vrtni otpad kako mnogi misle. Ona može postati prirodno đubrivo, zaštita od korova, pomoć zemljištu i važan dio zdravog vrta.
Ponekad upravo ono što najčešće bacamo može biti jedan od najkorisnijih resursa koje imamo.
Zato sljedeći put kada pokosite travu, možda ćete dvaput razmisliti prije nego što je bacite.
Jer uz malo truda i znanja, čak i obična pokošena trava može pomoći da vrt postane zdraviji, ljepši i bogatiji — potpuno prirodnim putem.
