U svijetu medicine rijetki su primjeri ljudi koji i nakon sto godina života ostaju aktivni i posvećeni prenošenju znanja.
- Jedna od njih je dr. Mariko S., legendarna onkologinja koja je nedavno proslavila stoti rođendan, a i dalje svakodnevno predaje i inspiriše mlađe generacije. Njena energija i vedar duh postali su simbol dugovječnosti, a njena životna filozofija – da „zdravlje počinje na tanjiru“ – obišla je svjetske medije.
Nakon više od pola vijeka provedenog u radu s pacijentima oboljelim od raka, dr. Mariko izgradila je jednostavan, ali moćan princip života. Izbjegava dvije namirnice koje, prema njenim riječima, predstavljaju „tihi otrov“ modernog čovjeka: prerađeno meso i rafinirani bijeli šećer. Njena poruka nije samo lični izbor, već rezultat dugogodišnjeg iskustva i medicinskih istraživanja.
Kada govori o prerađenom mesu – kobasicama, paštetama, šunkama i hrenovkama – objašnjava da se u njima nalaze aditivi, nitriti i konzervansi koji tokom obrade stvaraju nitrozamine. Naučno je dokazano da upravo ti spojevi povećavaju rizik od razvoja raka. Svjetska zdravstvena organizacija već je svrstala prerađeno meso u istu kategoriju kancerogena kao i duhan i azbest, što dovoljno govori o ozbiljnosti problema.
Domaći onkolozi već dugo upozoravaju na isto. Kako piše Blic, loše prehrambene navike u regionu direktno su povezane s porastom karcinoma želuca i debelog crijeva. Jedno istraživanje objavljeno u British Medical Journalu pokazalo je da redovna konzumacija samo 50 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za čak 18 posto. U prevodu, i male količine mogu dugoročno nanijeti veliku štetu.
- Dr. Mariko jednostavno kaže: „Ako meso izgleda previše savršeno i može stajati na polici nedjeljama, to nije hrana – to je industrijski proizvod.“ Zato bira ribu, svježe meso domaćeg porijekla i biljne proteine, dok svoje pacijente ohrabruje da prerađene proizvode izbace iz svakodnevnice.
Druga namirnica koju u potpunosti izbjegava jeste bijeli šećer. Ona ga naziva „neprijateljem iz sjene“ jer ne samo da izaziva gojaznost, već stvara upale, slabi imunitet i potiče razvoj malignih ćelija. Njena poruka je jasna – šećer nije samo prazna kalorija, već aktivni okidač bolesti. Endokrinolozi, kako prenosi Avaz, potvrđuju da šećer utiče na povećanje hormona IGF-1, koji pospješuje rast tumora. Kada tijelo neprekidno mora regulisati nivo glukoze, ono slabi u svojoj osnovnoj ulozi – zaštiti organizma od bolesti.
Umjesto toga, dr. Mariko koristi prirodne zamjene – med, pastu od datulja ili bobičasto voće. Njena ishrana je skromna, ali bogata. Ribom, jajima, mahunarkama i zelenim čajem osigurava proteine i antioksidanse, dok vitamini C, D i cink pomažu jačanju otpornosti. Ono što posebno naglašava jeste da ovakav način prehrane ne traži luksuz, već svijest o izborima.
- Nutricionisti iz regiona slažu se s njenim principima. Kako prenosi Nova.rs, jedna beogradska stručnjakinja ističe da „naša ishrana ne mora biti savršena, ali mora biti svjesna“. Svaki put kada biramo brzu hranu, slatkiše ili prerađeno meso, biramo kratkoročno zadovoljstvo na uštrb zdravlja. U tome se krije razlika između ljudi koji u dubokoj starosti ostaju vitalni i onih koji već u srednjim godinama osjećaju posljedice loših navika.
Za dr. Mariko dugovječnost nije slučajnost, nego rezultat malih, svakodnevnih odluka. „Doživjela sam stotinu godina jer sam svakog dana svjesno birala šta unosim u svoje tijelo,“ kaže ona. Takva dosljednost učinila ju je simbolom zdrave starosti, a njene riječi odjekuju kao podsjetnik da zdravlje gradimo obrokom po obrok.
- U svijetu u kojem se nude instant dijete, suplementi i brzi obroci, njen primjer vraća fokus na ono osnovno: prirodne namirnice, umjerenost i poštovanje prema vlastitom tijelu. Priroda nam već daje sve što nam treba – voće, povrće, čista voda i jednostavne kombinacije. Na nama je da odlučimo hoćemo li birati ono što njeguje tijelo ili ono što ga polako razara.
Priča dr. Mariko nosi snažnu poruku generacijama koje dolaze. Stotinu godina nije kraj puta, već dokaz da se zdravlje gradi svakodnevno, uporno i svjesno. Ona je primjer da je moguće živjeti dugo, aktivno i s osmijehom, ako naučimo da svaka naša odluka za stolom može biti izbor između bolesti i vitalnosti.
Zdravlje, kako ona kaže, nije poklon – to je svakodnevna odluka.
