Oglasi - Advertisement

U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz obrazovnog i pravosudnog sistema Srbije, gdje je hapšenje direktora jedne od najpoznatijih novosadskih gimnazija izazvalo veliku pažnju javnosti. Slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o poštovanju sudskih odluka, pravima zaposlenih i odgovornosti ljudi koji rukovode obrazovnim ustanovama.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Direktor Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, Radivoje Stojković, uhapšen je 28. oktobra 2026. godine po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Bačkoj Palanci. Na teret mu se stavljaju četiri krivična djela neizvršenja sudske odluke, povezana s povratkom četvero profesora na njihova radna mjesta. Prema navodima istražnih organa, direktor nije omogućio nastavnicima da nastave obavljati svoje poslove nakon što su nadležne sudske institucije ukinule njihove suspenzije. Ovaj događaj izazvao je interesovanje jer se ne odnosi samo na radnopravni spor, nego i na pitanje obaveznosti sudskih odluka u javnim ustanovama. Istovremeno, važno je naglasiti da hapšenje ne znači automatski utvrđenu krivicu, budući da se odgovornost osumnjičenog mora dokazivati u zakonom propisanom postupku.

Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“ predstavlja jednu od prepoznatljivih obrazovnih ustanova u Novom Sadu, zbog čega su dešavanja povezana s njenim rukovodstvom privukla dodatnu pažnju. Problem koji je prethodio hapšenju odnosio se na četvero nastavnika kojima su ranije bile izrečene mjere udaljavanja s posla. Nakon što su se obratili nadležnom sudu, donesene su odluke kojima je otvoren put njihovom povratku na radna mjesta. Međutim, prema tvrdnjama tužilaštva, direktor nije postupio u skladu s tim odlukama, zbog čega profesori nisu mogli nesmetano nastaviti izvođenje nastave. Posebno je značajno to što se sumnja odnosi na postupanje nakon sudskog ukidanja suspenzija, a ne samo na prvobitnu odluku o udaljavanju nastavnika. Kako je izvijestio domaći dnevni list Danas, policija je postupala u saradnji s Osnovnim javnim tužilaštvom u Bačkoj Palanci, nakon čega je direktor lišen slobode.  Takav razvoj događaja pokazuje da radni spor može prerasti u krivičnopravni predmet kada nadležni organi posumnjaju da odgovorno lice svjesno odbija izvršiti obavezu utvrđenu sudskom odlukom. Ipak, konačno utvrđivanje okolnosti i eventualne odgovornosti ostaje u nadležnosti pravosudnih institucija.

ONO ŠTO IZDVAJAMO

Najvažniji trenutak ovog slučaja nastupio je kada je tužilaštvo saopćilo da postoje osnovi sumnje da su četiri pravosnažne sudske odluke ostale neizvršene uprkos obavezi direktora da postupi po njima. Prema saopćenju, Stojković je kao odgovorno lice u obrazovnoj ustanovi bio dužan omogućiti profesorima povratak na posao nakon ukidanja njihovih suspenzija. Tužilaštvo smatra da je upravo odbijanje izvršenja tih odluka predstavljalo osnov za pokretanje krivičnog postupka. Riječ je o djelima koja su obuhvaćena članom 340. stavom 1. Krivičnog zakonika Srbije, kojim se uređuje odgovornost za neizvršenje sudske odluke. Direktoru je nakon hapšenja određeno policijsko zadržavanje do 48 sati, tokom kojeg je trebao biti saslušan pred nadležnim tužilaštvom. Prema informacijama koje je objavio N1 Srbija, slučaj je obuhvatio četiri profesora kojima, prema navodima istražnih organa, nije bilo omogućeno redovno obavljanje nastavničkih poslova. <Cite refs={[“turn835455search3″,”turn835455search6”]}/> Posebno je važno razlikovati postojanje pravosnažnih odluka u radnopravnom postupku od dokazivanja krivične odgovornosti za njihovo neizvršavanje. Sudski postupak mora utvrditi sve relevantne okolnosti, uključujući postupanje osumnjičenog i dokaze koje će predstaviti tužilaštvo i odbrana.

Nakon prvobitnog hapšenja uslijedili su novi koraci nadležnih institucija, koji su dodatno rasvijetlili procesni položaj osumnjičenog direktora. Osnovno javno tužilaštvo u Bačkoj Palanci saopćilo je 30. oktobra da je, poslije saslušanja, predložilo određivanje pritvora zbog mogućnosti ponavljanja krivičnog djela i utjecaja na svjedoke. Međutim, istog dana sud je odbio zahtjev da se Stojkoviću odredi pritvor do trideset dana. Umjesto pritvora određena mu je mjera zabrane prilaženja i sastajanja sa svjedocima, što predstavlja važnu razliku u odnosu na prvobitno policijsko zadržavanje. Kako je izvijestila Radio-televizija Srbije, njegovi advokati Nikola Bokan i Borislav Šušnjara naveli su da je direktor tokom saslušanja negirao izvršenje krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret. <Cite refs={[“turn675258view1″,”turn619787view0”]}/> Odbrana tvrdi da je Stojković postupao u skladu sa zakonom i sudskim odlukama, zbog čega osporava navode tužilaštva. Takve tvrdnje predstavljaju stav odbrane, dok je na nadležnim organima da provjere činjenice i dokaze iznesene tokom postupka. Odluka o odbijanju pritvora ne znači da je postupak završen niti predstavlja konačnu odluku o krivičnoj odgovornosti direktora.

Posebnu pažnju u ovom predmetu privlači i činjenica da postupak vodi Osnovno javno tužilaštvo u Bačkoj Palanci, iako se škola nalazi u Novom Sadu. Prema dostupnim informacijama, predmet je tom tužilaštvu dodijeljen nakon promjene mjesne nadležnosti. Time je određeno koje će tužilaštvo preduzimati potrebne radnje, prikupljati dokumentaciju i odlučivati o daljem postupanju. Za javnost je posebno važno da se postupak vodi transparentno i da sve uključene strane imaju mogućnost zaštite svojih zakonskih prava. Predmet se neposredno odnosi na radni status profesora, ali njegovo značenje može biti šire zbog pitanja poštovanja sudskih odluka u obrazovnim institucijama. Kako su prenijeli regionalni mediji, među kojima i N1 Bosna i Hercegovina, slučaj je izazvao pažnju upravo zbog sumnje da su nastavnicima uskraćena prava utvrđena sudskim odlukama. <Cite refs={[“turn835455search6″,”turn835455search9”]}/> Istovremeno, nisu javno potvrđene sve eventualne posljedice koje je ovaj spor imao na organizaciju nastave i svakodnevni rad učenika. Zbog toga nije opravdano iznositi dodatne tvrdnje o stanju u školi bez pouzdanih podataka i zvaničnih informacija.

Slučaj direktora novosadske gimnazije podsjeća na značaj poštovanja zakonskih procedura u svim javnim ustanovama, bez obzira na njihovu veličinu ili ugled. Sudske odluke predstavljaju važan dio pravnog sistema, a njihovo izvršavanje povezano je sa zaštitom prava građana i zaposlenih. Istovremeno, svaki osumnjičeni ima pravo na odbranu, pravičan postupak i pretpostavku nevinosti sve dok njegova eventualna krivica ne bude pravosnažno utvrđena. U ovom predmetu najvažnije će biti utvrditi da li je direktor zaista odbio izvršiti sudske odluke i kakve su posljedice takvog postupanja, ukoliko ono bude dokazano. Profesori koji su se obratili sudu također imaju pravo da se njihove odluke i radnopravni zahtjevi razmatraju u skladu sa zakonom. Za roditelje i učenike posebno je važno da obrazovna ustanova nastavi funkcionisati i da sporovi između zaposlenih i rukovodstva ne ugrožavaju kvalitet nastave. Iz neutralne novinarske perspektive, odgovornost institucija i zaštita prava pojedinaca moraju ostati jednako važni tokom cijelog postupka. Buduće odluke tužilaštva i suda pokazat će kako će se predmet dalje razvijati i hoće li doći do dodatnih procesnih koraka. Kada biste bili odgovorni za obrazovnu ustanovu u kojoj je sud naredio povratak suspendovanih profesora na posao, kako biste postupili da osigurate poštovanje zakona i zaštitite prava svih uključenih? Šta biste vi uradili?

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here