U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se odnosi na budućnost neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja posljednjih mjeseci ponovo izaziva veliku pažnju zaposlenih, trgovaca i ekonomskih stručnjaka. Gotovo dvije godine nakon uvođenja zakonskog ograničenja rada prodajnih objekata, u javnosti se sve češće postavlja pitanje treba li postojeća pravila zadržati ili prilagoditi različitim potrebama tržišta.
Za veliki broj radnika nedjelja je postala važan dan za odmor, porodična okupljanja i obaveze koje tokom radne sedmice teško uspijevaju završiti. Istovremeno, dio trgovaca upozorava da zatvaranje prodavnica može imati različite posljedice, posebno u manjim sredinama i područjima blizu administrativne granice između dva entiteta. Posebnu pažnju privukla je mogućnost da se manjim porodičnim trgovinama dozvoli rad nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci nastavili poslovati prema sadašnjim ograničenjima. Ipak, takvi prijedlozi još ne znače da su zakonska pravila promijenjena, jer svaka izmjena zahtijeva odgovarajuću proceduru. Zbog toga je važno razlikovati političke najave, stavove sindikata i ekonomskih stručnjaka od propisa koji su trenutno obavezujući za trgovce.
Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati sredinom novembra 2024. godine, nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prva nedjelja tokom koje su se primjenjivala nova ograničenja bila je 17. novembar iste godine. Prema članu 18. zakona, trgovci mogu organizovati rad prodajnih objekata od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo nalaže da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom i tokom praznika, osim u slučajevima za koje zakon predviđa posebna izuzeća. Federalno ministarstvo trgovine u svom zvaničnom vodiču detaljno je objasnilo način primjene ovih odredbi i okolnosti u kojima određene vrste prodaje mogu biti izuzete.
Federalno ministarstvo trgovine
Takva promjena zahtijevala je prilagođavanje poslovanja brojnih trgovina, ali i svakodnevnih navika potrošača koji su ranije nedjelju koristili za veću kupovinu. Dio građana počeo je odlaziti u prodavnice petkom i subotom, dok su drugi kupovinu raspoređivali tokom preostalih dana. Istovremeno, zaposleni u trgovinama dobili su predvidljiviji sedmični raspored, što je za mnoge predstavljalo značajno poboljšanje uslova rada.
Iako je mjera uvedena s namjerom da zaštiti zaposlene, rasprave o njenim ekonomskim posljedicama nisu prestale. Pojedini trgovci smatraju da zatvaranje nedjeljom ne predstavlja jednak teret za sve poslovne subjekte, posebno kada se uporede veliki trgovački sistemi i male porodične prodavnice. Veći lanci imaju mogućnost raspoređivanja zaposlenih, prilagođavanja radnog vremena i organizovanja poslovanja na način koji manjim trgovcima često nije dostupan. S druge strane, mala prodavnica koja se nalazi u pograničnom području može zavisiti od kupaca koji nedjeljom imaju mogućnost otići u susjednu sredinu gdje trgovine rade. Zbog toga se sve češće ukazuje na potrebu da se ekonomski efekti neradne nedjelje posmatraju posebno za različite gradove, općine i vrste trgovinskih djelatnosti. Ukupni podaci o prometu mogu pokazivati stabilnost na nivou Federacije, ali ne moraju otkriti probleme pojedinih trgovaca. Također, povećanje prodaje tokom drugih dana ne znači nužno da je svaki poslovni subjekt uspio nadoknaditi promet koji je ranije ostvarivao nedjeljom. Upravo ta razlika između ukupnih rezultata i lokalnih okolnosti predstavlja jedno od najvažnijih pitanja u raspravi o eventualnim izmjenama zakona.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Najvažniji dio aktuelne rasprave odnosi se na mogućnost pronalaženja kompromisa kojim bi se istovremeno zaštitila prava zaposlenih i uvažile potrebe određenih manjih trgovaca. Prema zvaničnom saopćenju Federalnog ministarstva trgovine, o izmjenama člana 18. razgovarali su predstavnici Ministarstva, sindikata i poslodavaca.
Federalno ministarstvo trgovine
Tokom tih razgovora naglašeno je da se može razmatrati način primjene neradne nedjelje, ali uz očuvanje osnovnog cilja zaštite radnika. Među prijedlozima koji se pojavljuju u javnosti nalazi se mogućnost da određene manje porodične trgovine dobiju pravo rada nedjeljom, dok bi ograničenja ostala na snazi za velike trgovačke lance. Takvo rješenje predstavljalo bi značajnu promjenu, ali bi zahtijevalo precizno određivanje toga koje prodavnice mogu koristiti izuzeće i pod kojim uslovima. Posebno je važno pitanje zaštite zaposlenih, jer se otvara dilema hoće li u manjim trgovinama nedjeljom raditi isključivo vlasnici ili će rad biti organizovan i za druge radnike. Sindikalni predstavnici zato insistiraju da se svaka promjena razmatra uz jasno definisana radnička prava, uključujući odgovarajuću naknadu za eventualni rad nedjeljom. Dok se ne postigne dogovor i ne provedu potrebne zakonske procedure, postojeća ograničenja ostaju obavezujuća.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da se posljedice neradne nedjelje trebaju procjenjivati na osnovu zvaničnih ekonomskih pokazatelja, a ne pojedinačnih pretpostavki. Prema njegovim ranijim izjavama, podaci o ukupnom prometu ne potvrđuju tvrdnje da je zatvaranje trgovina nedjeljom izazvalo ozbiljan pad potrošnje u Federaciji BiH. Kako prenosi domaći portal N1 BiH, ministar je tokom oktobra 2026. godine ponovo branio ovu mjeru i ukazivao na značaj njenog uvođenja za zaposlene u trgovini.
n1info.ba
Njegovo tumačenje zasniva se na pretpostavci da građani nisu nužno prestali kupovati, nego su veliki dio potrošnje preusmjerili na ostale dane. Takav obrazac ponašanja može objasniti zašto zatvaranje prodavnica jednog dana sedmično ne mora automatski dovesti do jednakog smanjenja ukupnog prometa. Ipak, ekonomska slika može biti složenija kada se posmatraju pojedinačne općine i poslovni subjekti. Trgovine koje se nalaze u blizini područja s drugačijim pravilima rada mogu se suočavati s dodatnom konkurencijom. Zbog toga se u raspravama sve više naglašava potreba za detaljnim analizama koje bi pokazale gdje su posljedice pozitivne, a gdje postoje određeni problemi.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović također je ukazivala na potrebu ozbiljnijeg sagledavanja efekata neradne nedjelje u Bosni i Hercegovini. Prema njenim izjavama za N1 BiH, posebno je problematično kada se pravila razlikuju između dva entiteta, jer takva situacija može utjecati na kretanje kupaca i raspodjelu potrošnje.
n1info.ba
Njeno razmišljanje otvara pitanje koliko su pojedine lokalne zajednice izložene drugačijim tržišnim okolnostima od ostatka Federacije. Primjerice, građani koji žive nedaleko od entitetske granice mogu se odlučiti da kupovinu obave na području gdje prodavnice rade nedjeljom. U takvim okolnostima nije dovoljno posmatrati samo ukupan promet, nego je važno analizirati i gdje se novac troši te kakve posljedice to ima za lokalne trgovce. Istovremeno, potrebno je uzeti u obzir da promjene kupovnih navika ne moraju biti povezane isključivo s neradnom nedjeljom. Na promet utječu i inflacija, visina primanja, sezonske potrebe stanovništva i brojne druge ekonomske okolnosti. Zbog toga bi svaka ozbiljna procjena trebala obuhvatiti više pokazatelja prije donošenja odluke o promjeni postojećih pravila.
Za zaposlene u trgovinskom sektoru rasprava o neradnoj nedjelji ima posebno značenje jer se neposredno odnosi na njihovu svakodnevicu. Mnogi radnici godinama su obavljali posao vikendom, zbog čega su imali manje mogućnosti za zajedničko vrijeme s porodicom. Predvidljiv slobodan dan omogućava lakše planiranje privatnih obaveza, brigu o djeci i održavanje društvenih odnosa. Upravo zato dio sindikalnih predstavnika smatra da bi potpuno ukidanje neradne nedjelje predstavljalo korak unazad u zaštiti prava zaposlenih. Međutim, u javnosti se istovremeno pojavljuju prijedlozi prema kojima bi se određene vrste manjih trgovina mogle tretirati drugačije od velikih trgovačkih sistema. Takav pristup mogao bi otvoriti dodatna pitanja o jednakim uslovima poslovanja i položaju radnika u različitim prodajnim objektima. Ako bi izuzeća bila uvedena bez jasnih kriterija, postojala bi mogućnost različitog tumačenja propisa i dodatnih problema tokom inspekcijskog nadzora. Zbog toga se svaka eventualna promjena mora pažljivo razmotriti kako bi se spriječilo da zaštita jedne grupe zaposlenih dovede do nepovoljnijeg položaja druge.
Posebno je važno naglasiti da najave mogućih izmjena ne predstavljaju dozvolu trgovinama da samostalno počnu raditi nedjeljom. Sredinom oktobra 2026. godine nadležne institucije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podsjetile su trgovce da postojeći zakon i dalje važi. Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac upozorio je da će inspekcijske kontrole biti nastavljene i da se kršenja zakonskih odredbi neće tolerisati. O tome je izvještavala i domaća novinska agencija FENA, prenoseći stav nadležnog ministarstva o potrebi poštovanja propisanog radnog vremena.
fena.ba
To znači da trgovci ne mogu postupati prema medijskim najavama ili političkim prijedlozima, nego isključivo prema pravilima koja su zakonski na snazi. Postojeći zakon već poznaje određena izuzeća za posebne vrste prodajnih objekata i djelatnosti, ali ona ne predstavljaju opću dozvolu za nedjeljni rad svih trgovina. Također, propisana je mogućnost da lokalne zajednice kroz odgovarajuću proceduru zatraže posebno izuzeće, o kojem odlučuje Vlada Federacije BiH. Takav sistem omogućava razmatranje određenih lokalnih okolnosti, ali zahtijeva ispunjavanje propisanih uslova. Dok se eventualne izmjene zakona ne usvoje, osnovno pravilo o zatvaranju prodajnih objekata nedjeljom ostaje na snazi.
Rasprava o neradnoj nedjelji pokazuje koliko je teško pronaći rješenje koje će istovremeno zadovoljiti sve zaposlene, poslodavce i potrošače. S jedne strane nalazi se pravo radnika na odmor i predvidljivo slobodno vrijeme, dok se s druge strane otvara pitanje poslovnih mogućnosti manjih trgovaca u različitim lokalnim zajednicama. Najveći izazov za nadležne institucije jeste pronaći ravnotežu između socijalne zaštite zaposlenih i ekonomskih okolnosti koje nisu jednake u svim dijelovima Federacije BiH. Pritom je važno da se odluke zasnivaju na pouzdanim podacima, javnoj raspravi i jasno definisanim pravilima. Sama činjenica da se razmatraju drugačiji modeli ne znači da će do promjena sigurno doći niti da će one biti uvedene u kratkom roku. Iz neutralne novinarske perspektive, najvažnije je da građani i trgovci imaju pravovremene informacije o tome šta zakon trenutno dozvoljava, a šta predstavlja samo prijedlog. Budućnost neradne nedjelje zavisit će od političkih odluka, stavova socijalnih partnera i procjene ekonomskih posljedica. Kada biste odlučivali o ovom pitanju, biste li zadržali neradnu nedjelju za sve trgovine ili omogućili rad manjim porodičnim prodavnicama — Šta biste vi uradili?
