U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o brojnosti naroda s prostora Balkana i njihovim zajednicama širom svijeta. Migracije, istorijske okolnosti i različiti društveni događaji kroz vijekove uticali su na to da mnogi narodi danas ne žive samo u državama koje smatraju svojim matičnim prostorom, već imaju velike zajednice u dijaspori.Broj stanovnika neke etničke grupe nije uvijek jednostavno odrediti. Razlog za to je što se podaci razlikuju od države do države, popisi se ne održavaju u isto vrijeme, a posebno je teško precizno izračunati broj ljudi u dijaspori. Neki se izjašnjavaju prema porijeklu svojih predaka, dok drugi nakon nekoliko generacija više nemaju istu nacionalnu identifikaciju.
Etnički identitet obično čine zajednički jezik, kultura, običaji, istorijsko iskustvo i osjećaj pripadnosti određenoj zajednici. Upravo zbog toga brojke koje se spominju u različitim istraživanjima najčešće predstavljaju procjene, a ne potpuno tačne podatke.Među narodima koji imaju značajne zajednice izvan svojih matičnih prostora nalaze se Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci. Svaki od ovih naroda ima specifičnu istoriju migracija i zajednice koje su nastajale tokom različitih perioda.Srbi se ubrajaju među brojnije narode s prostora bivše Jugoslavije, a ukupne procjene broja Srba u svijetu često se kreću oko 10 do 12 miliona ljudi, zavisno od načina računanja dijaspore i potomaka iseljenika.
Najveći broj Srba živi u Srbiji, gdje prema popisnim podacima ima više od pet miliona stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. Pored Srbije, značajne srpske zajednice postoje i u okolnim državama. U Bosni i Hercegovini živi oko milion Srba, dok ih u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji ima u manjim, ali istorijski prisutnim zajednicama.Veliki broj Srba živi i izvan Balkana. Tokom različitih migracionih talasa mnogi su se preselili u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Kanadu, Sjedinjene Američke Države i Australiju. Procjene o dijaspori znatno variraju jer se negdje računaju samo ljudi rođeni u regionu, dok se u drugim slučajevima uključuju i potomci iseljenika.Prema podacima i analizama koje često objavljuju domaći izvori poput Blica kroz demografske teme, migracije su imale veliki uticaj na raspored stanovništva Balkana, posebno tokom 20. i početkom 21. vijeka.
Hrvati su također narod sa veoma izraženom dijasporom. Procjene ukupnog broja Hrvata u svijetu uglavnom se kreću između sedam i devet miliona ljudi. Najviše ih živi u Hrvatskoj, gdje se nekoliko miliona stanovnika izjašnjava hrvatskom nacionalnošću.Važna hrvatska zajednica nalazi se i u Bosni i Hercegovini, gdje Hrvati predstavljaju jedan od konstitutivnih naroda. Manje zajednice postoje i u Srbiji, Mađarskoj i drugim evropskim zemljama.Hrvatska dijaspora posebno je brojna u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Australiji i Južnoj Americi. Posebno se ističu zajednice nastale tokom velikih iseljavanja u prošlim vijekovima, kada su mnogi odlazili u potrazi za boljim ekonomskim uslovima.
Bošnjaci su narod čiji se najveći broj nalazi u Bosni i Hercegovini. Ukupan broj Bošnjaka u svijetu prema različitim procjenama kreće se oko nekoliko miliona ljudi. Osim Bosne i Hercegovine, značajne zajednice postoje u Sandžaku, odnosno dijelovima Srbije i Crne Gore.Veliki broj Bošnjaka danas živi u dijaspori, posebno u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švicarskoj i drugim evropskim državama. Značajne zajednice nastale su i u Sjedinjenim Američkim Državama nakon migracija tokom devedesetih godina.
Ono što je zajedničko svim ovim narodima jeste činjenica da se identitet često čuva i daleko od mjesta porijekla. Jezik, običaji, porodične veze i kulturne organizacije imaju važnu ulogu u očuvanju pripadnosti među ljudima koji žive širom svijeta.Prema tekstovima koje domaći izvor Kurir često prenosi kada se govori o ljudima iz regiona u svijetu, balkanska dijaspora ostavila je značajan trag u mnogim zemljama kroz posao, kulturu, sport i različite društvene oblasti.Albanci su još jedan narod s veoma velikom dijasporom. Ukupan broj Albanaca u svijetu procjenjuje se na oko sedam do osam miliona, iako pojedine procjene navode i veće brojeve ukoliko se uključe potomci iseljenika.
Najveći broj Albanaca živi u Albaniji i na Kosovu, dok značajne zajednice postoje i u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Albanska dijaspora posebno je prisutna u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim državama.Razlozi zbog kojih su ljudi napuštali svoje krajeve bili su različiti. Neki su odlazili zbog ekonomije i posla, drugi zbog političkih okolnosti, a mnogi zbog želje da novim generacijama omoguće drugačiju budućnost.Kako domaći izvor Mondo često ističe kroz tekstove o društvenim promjenama, migracije su oblikovale savremenu sliku Balkana i dovele do toga da gotovo svaka porodica danas ima nekoga ko živi izvan zemlje porijekla.
Na kraju, važno je razumjeti da brojnost jednog naroda nije samo pitanje statistike. Iza svake brojke nalaze se ljudi, porodice, priče i generacije koje su stvarale svoj život na različitim krajevima svijeta.
Procjene se mogu razlikovati, ali jedno ostaje jasno – narodi Balkana imaju mnogo širu prisutnost od geografskih granica država u kojima su nastali.
Šta vi mislite, koliko dijaspora danas utiče na očuvanje identiteta jednog naroda?
