U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o dinji, omiljenom ljetnom voću koje tokom toplih dana ne donosi samo osvježenje nego i niz korisnih hranjivih sastojaka.Sočna, mirisna i prirodno slatka, dinja se sastoji od gotovo 90 posto vode, zbog čega može pomoći organizmu da lakše nadoknadi tečnost izgubljenu tokom vrućine ili fizičke aktivnosti.
Porcija od približno 150 grama ima oko 50 kalorija, vrlo malo masti, prirodne šećere, vlakna te vitamine A i C. Ipak, nijedna namirnica sama ne može spriječiti ili izliječiti bolest, pa dinju treba posmatrati kao dio raznovrsne i uravnotežene prehrane.
Kako naglašavaju domaći zdravstveni izvori, dinja sadrži beta-karoten, lutein i zeaksantin, spojeve koji imaju važnu ulogu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Beta-karoten se u tijelu pretvara u vitamin A, potreban za normalnu funkciju vida, dok vitamin C učestvuje u stvaranju kolagena i podržava normalan rad imunološkog sistema. Zbog toga ovo voće može biti koristan dodatak jelovniku, posebno tokom sezone kada je svježe i lako dostupno.
Njena velika količina vode čini je dobrim izborom u danima kada temperature naglo rastu. Iako ne može zamijeniti redovno unošenje vode, može doprinijeti ukupnoj hidrataciji. Kalij koji sadrži učestvuje u održavanju normalnog krvnog pritiska, dok vlakna, zajedno s vodom, mogu pomoći redovnom radu crijeva. Dinja se zato često jede kao lagani međuobrok, ali osobe koje moraju kontrolisati unos šećera trebale bi obratiti pažnju na količinu.
Prema savjetima koji se mogu pronaći u domaćim nutricionističkim izvorima, vitamini A i C važni su i za kožu i kosu. Vitamin A učestvuje u obnovi tkiva, dok je vitamin C potreban za stvaranje kolagena, proteina koji doprinosi čvrstoći i elastičnosti kože. Antioksidansi prisutni u dinji mogu pomoći zaštiti ćelija, ali nije opravdano predstavljati ovo voće kao lijek protiv upala ili drugih zdravstvenih problema.Najjednostavnije rečeno, dinja je korisna jer istovremeno osvježava, donosi tečnost i osigurava određene vitamine, minerale i antioksidanse. Njena najveća vrijednost ne krije se u čudotvornom djelovanju, nego u tome što na ukusan način može obogatiti svakodnevnu prehranu.
Mnogi bacaju sjemenke dinje, iako su i one jestive. Nakon čišćenja i sušenja mogu se lagano ispeći i koristiti kao grickalica, jer sadrže proteine, vlakna i masnoće. Ipak, tvrdnje iz narodne medicine da liječe mokraćne tegobe nisu dovoljno naučno potvrđene.
Domaći portali koji pišu o zdravoj prehrani ponekad spominju i čaj od cvijeta dinje, tradicionalno korišten za lakše iskašljavanje. Međutim, za njegovu djelotvornost nema dovoljno kvalitetnih dokaza, pa takav napitak ne treba koristiti kao zamjenu za pregled ili terapiju koju je preporučio ljekar.
Zaključno, dinja je osvježavajuće i hranjivo sezonsko voće koje može doprinijeti hidrataciji, probavi i unosu korisnih mikronutrijenata. Po mom mišljenju, najbolje ju je jesti umjereno, uz druge vrste voća, povrća, cjelovitih žitarica i kvalitetnih izvora proteina. Da li ćete i vi tokom sezone češće uvrstiti dinju u svoj jelovnik?
