Danas sve više ljudi postaje svjesno da način ishrane igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Međutim, malo je onih koji su živjeli ono što savjetuju. Jedan od njih bio je dr William Frankland, britanski imunolog koji je doživio impresivnih 108 godina, ostavivši za sobom ne samo naučnu ostavštinu, već i životnu filozofiju zdravlja i dugovječnosti.
- Poznat po svom velikom doprinosu u oblasti alergologije i imunologije, dr Frankland je tokom više od sedam decenija karijere radio na razvoju terapija koje su promijenile živote miliona ljudi. Njegova saradnja s uglednim alergologom Arturom Soferom dovela je do značajnog napretka u razvoju antihistaminika, a njegova predanost nauci ostala je zapažena i van granica njegovog primarnog područja djelovanja – kroz rad na imunološkim serumima i cjepivima.
Ali ono što je dr Franklanda činilo posebnim nije bila samo njegova naučna briljantnost, već i način na koji je živio svakodnevni život. Njegovo zdravlje, kako mentalno tako i fizičko, bilo je očuvano do posljednjih godina. On je smatrao da se snaga organizma gradi još od malih nogu – izlaganjem svježem zraku, fizičkom radu i jednostavnom, prirodnom ishranom.
- Tokom života pridržavao se mediteranske dijete, bogate maslinovim uljem, povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i ribom. Vjerovao je da uravnotežena ishrana ne samo da produžava život, već i čuva vitalnost tijela i uma. Uz to, nikada nije odstupao od svoje dnevne rutine, koju je pažljivo njegovao – od pravilnog rasporeda obroka, pa sve do održavanja stabilnog bioritma.Za Franklanda, kretanje je bilo sinonim za život. Svakog dana odlazio je u šetnje koje su trajale najmanje 30 minuta, uz lagane vježbe snage koje su mu pomagale da očuva mišićnu masu. Vrtlarenje je za njega bilo više od hobija – bio je to način povezivanja sa prirodom i istovremeno oblik fizičke aktivnosti.
Osim tijela, vodio je jednaku brigu i o mentalnoj stimulaciji. Svakodnevno je čitao naučne časopise, rješavao križaljke i sudoku, i razgovarao o naučnim temama sa kolegama. Smatrao je da um mora biti aktivan kako bi ostao bistar i zdrav, bez obzira na godine.Jedna od najvažnijih poruka koje je dr Frankland ostavio jeste važnost upravljanja stresom. Isticao je da je stres glavni neprijatelj dugovječnosti. Zato je svakog dana pokušavao pronaći radost, njegovati optimizam i smisao za humor, i izbjegavati negativne misli. “Najbolji vitamini su upravo vedrina duha i osmijeh”, znao je reći.
- Njegov pristup zdravlju bio je cjelovit – nije vjerovao u brza rješenja ni u čudotvorne dijete, već u dosljednost i ravnotežu. Dug život, kako je govorio, ne proizilazi iz jednog faktora, već iz skladnog spoja zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti, mentalne angažovanosti i pozitivnog stava prema životu.Frankland nije samo doživio stotu – on je živio kvalitetno, aktivno i smisleno. Njegova poruka je jednostavna, ali moćna: dug i zdrav život moguć je svima koji žele da rade na sebi iznutra i spolja, strpljivo, svakog dana.