Slanina i jaja nadaleko su prepoznati kao najbolji izbor za doručak, poznati po svom trajnom zadovoljstvu. Unatoč tome, nutricionisti se jako usredotočuju na masnoće prisutne u slanini, raspravljajući o tome jesu li te masnoće korisne ili štetne za zdravlje.
Bio je predsjednik Saveza nutricionista Jugoslavije i Društva za unapređenje prehrane. Prema Steeleu, također se školovao i radio kao dijetetičar-nutricionist na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj. Kao pisac i znanstvenik, pisao je članke za razne stručne časopise i autor cijenjenih knjiga iz tog područja, uključujući Kako očuvati svoje zdravlje zdravim jedući (1976.) i 1001 način doživjeti stotinu (1978.). Njegova ostala djela uključuju Smjernice za prehranu jugoslavenskih studenata (1979.) i D Complex 101 (2017.).
- Ključni koncepti naglašeni su u Snaga volje do idealne tjelesne težine: Liječenje pretilosti (2018.), Hrana kao lijek: dijeta za liječenje bolesti (2019.) i Jabučni ocat: Čuvar vašeg zdravlja (2019.). Njegov doprinos donio mu je više nagrada. Ove publikacije jasno ocrtavaju primarne čimbenike koji pridonose problemima s kolesterolom i masnom jetrom. Prevladavajuća zabluda je da konzumacija masne hrane izravno dovodi do masne jetre; ovaj nesporazum je prilično čest. U stvarnosti, jetra pretvara višak šećera u masno tkivo.
Kolin, koji se naziva vitaminom B4 i obično je prisutan u hrani poput slanine, jaja i mesa, igra ključnu ulogu u prijenosu kolesterola. Pomaže u sprječavanju nakupljanja kolesterola u jetri usmjeravajući ga prema masnim rezervama. Ovaj mehanizam može dovesti do povećanja veličine trbuha i stražnjice. Štoviše, nedostatak zdravih masnoća – koje se često eliminiraju iz prehrane zbog problema s kolesterolom – može dovesti do razvoja masne jetre. Ovo stanje, o kojem smo već govorili u našoj publikaciji, poznato je kao nealkoholna masna bolest jetre. Oslabljena masna jetra muči se sa svojim funkcijama, zbog čega nije u stanju učinkovito eliminirati toksine iz tijela niti provoditi procese detoksikacije.
- Oštećenje može rezultirati različitim simptomima kao što su akne i prištići na koži, povećana perut, ljuštenje noktiju i uporni svrbež po cijelom tijelu. Ovo naglašava vitalnu ulogu dobrog kolesterola za pravilno funkcioniranje tijela. Kolesterol nije sam po sebi štetan za ljude; zapravo, neophodan je za cjelokupno zdravlje. Ključan je za sintezu brojnih hormona i važan je za formiranje staničnih membrana, što ga čini neophodnim za preživljavanje.
Međutim, višak kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL), koji se često naziva lošim kolesterolom, predstavlja značajan problem. Dodatno, istaknuo je čimbenike koji pridonose povišenoj razini triglicerida. Prema “Stilu”, visoki trigliceridi nisu rezultat konzumiranja svinjskog mesa, već proizlaze iz konzumiranja velikih količina voća, kruha, peciva i rafiniranog brašna, što je itekako zabrinjavajuće.
Koji je optimalan način čišćenja jetre i organizma? Odgovor prvenstveno leži u izboru prehrane. Održavanje zdravog načina života je bitno. Pravilna hidracija je kritična, jer jetra najučinkovitije radi uz dovoljan unos vode—ovaj aspekt je posebno važan. Uključivanje dovoljne količine topivih i netopivih biljnih vlakana u prehranu je ključno. Osim toga, ključno je unositi namirnice pogodne za jetru, posebice one gorkog okusa poput maslačka, korijena čička i lincure.
Za učinkovito smanjenje razine kolesterola i triglicerida dr. Nenadić preporuča potpuno izbacivanje ugljikohidrata i umjetnih šećera iz prehrane. Uključite hranu bogatu zdravim masnoćama, poput svinjske masti, maslinovog ulja, hladno prešanih biljnih ulja i izvora bogatih kolinom poput slanine i jaja, uz losos i skušu, zajedno s drugim korisnim izborom masnoća. Važno je znati da se jetra ne može adekvatno detoksificirati sokovima, osobito onima iz trgovine.
Etikete na sokovima često ukazuju na prisutnost fruktoze, koja može značajno pridonijeti debljanju. Dok fruktoza pojačava slatkoću brojnih namirnica, ona također doprinosi nakupljanju masti u tijelu, što dovodi do povećanja razine triglicerida i kolesterola. Posebno je važno napomenuti da se fruktoza dobivena iz voća uvelike razlikuje od one koja se nalazi u prerađenim proizvodima. Iako se prodaje kao voćni šećer, njegov strukturni sastav prilično je sličan; međutim, fruktoza u ovim proizvodima prvenstveno dolazi iz kukuruza, uglavnom u obliku glukozno-fruktoznog sirupa, umjesto da se ekstrahira izravno iz voća.
