Oglasi - Advertisement

Nova politička faza u Beogradu odmah je dovela do jasnog signala iz Brisela: evropski put Srbije neće se mjeriti samo izbornim promjenama, nego prije svega spremnošću da se vanjska i sigurnosna politika uskladi s Evropskom unijom, uključujući i odnos prema Rusiji i sankcijama uvedenim zbog rata u Ukrajini.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Poruku je uputila evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u više navrata tokom posljednjih dana govorila o Srbiji i o tome šta bi nova vlast mogla značiti za nastavak pristupnih pregovora. Njen ton nije bio dramatičan, ali je bio izuzetno jasan: bez usklađivanja sa strateškim stavovima Unije, napredak prema članstvu bit će znatno otežan.

Takva ocjena dolazi u osjetljivom trenutku za Srbiju, koja godinama pokušava održati ravnotežu između evropskog puta i veza s Moskvom. Upravo ta ravnoteža, koju je Beograd dugo predstavljao kao svoju vanjskopolitičku prednost, sada se ponovo našla pod povećalom evropskih institucija. U Briselu očigledno više ne posmatraju to pitanje kao sporedno diplomatsko neslaganje, nego kao test političke orijentacije države kandidata.

Intervju koji je otvorio ključna pitanja

Marta Kos je 27. oktobra 2026. godine govorila za poljsku televiziju TVP World, u razgovoru koji je vodio novinar Marcin Zaborowski. Tema nisu bile samo tehničke faze pregovora, nego i politička realnost Srbije nakon parlamentarnih izbora. Jedno od direktnih pitanja odnosilo se na mogućnost da zemlja postane članica Evropske unije ako odbije da se pridruži sankcijama protiv Rusije.

Komesarka je time praktično potvrdila da Bruxelles vanjskopolitičko usklađivanje vidi kao sastavni dio pristupnog procesa. Drugim riječima, nije riječ samo o formalnom ispunjavanju poglavlja ili administrativnih obaveza, nego o tome da država kandidatkinja u kriznim trenucima pokaže kako dijeli osnovne političke smjernice Unije. U ovom slučaju, to se prije svega odnosi na rusku invaziju na Ukrajinu i odgovor Evrope na taj rat.

Kos je poručila da je državama koje ne dijele strateške stavove Evropske unije veoma teško ostvariti značajniji pomak ka punopravnom članstvu. Takva formulacija ostavlja malo prostora za različita tumačenja, ali istovremeno ne zatvara vrata saradnji. Naprotiv, evropske institucije i dalje pokazuju spremnost da rade s novim vlastima u Beogradu, pod uslovom da one budu spremne na konkretne odluke i reforme.

Ono što ovaj intervju čini posebno važnim jeste činjenica da se nije radilo o izolovanoj poruci upućenoj samo jednoj vladi ili jednom trenutnom kabinetu. Kos je govorila o očekivanju koje se odnosi i na buduće vlasti, čime je jasno stavila do znanja da se evropski standardi ne mijenjaju sa svakim političkim ciklusom u Beogradu. Za Brisel, kontinuitet politike prema Rusiji i Ukrajini ostaje mjerilo ozbiljnosti kandidata za članstvo.

Brojke koje pokazuju udaljenost od evropskog prosjeka

Evropska komisija je 4. novembra 2026. objavila izvještaj u kojem je navedeno da je usklađenost Srbije s relevantnim odlukama i deklaracijama EU tokom 2026. iznosila približno 63 posto. Godinu ranije taj procenat je bio oko 67 posto, što znači da je došlo do blagog pada, a ne do poboljšanja. Iako brojke pokazuju da Srbija nije potpuno izvan evropskog političkog okvira, one istovremeno potvrđuju da razlike u osjetljivim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje ostaju značajne.

Ovaj podatak je važan jer otkriva širi obrazac: Srbija u pojedinim segmentima sarađuje s evropskim institucijama, ali u ključnim političkim pitanjima ne prati potpuno zajednički kurs. U pristupnim pregovorima takva razlika nije formalna sitnica, nego dio šire ocjene o tome koliko je država spremna da dijeli zajedničke stavove, naročito kada je riječ o sigurnosti, međunarodnim krizama i odnosu prema autoritarnim ili ratnim režimima.

Marta Kos je u svojim izjavama upravo taj raskorak postavila u prvi plan. Ona nije govorila samo o jednoj mjeri ili jednom potezu, već o ukupnoj vjerodostojnosti evropskog puta. Kada se procjenjuje kandidat za članstvo, pažnja nije usmjerena samo na deklarativno opredjeljenje, nego na to da li se to opredjeljenje vidi u političkim odlukama koje imaju stvarne posljedice.

U tom kontekstu, novo političko rukovodstvo u Srbiji nalazi se pred nizom odluka koje nadilaze pitanje sankcija Rusiji. Brisel je jasno stavio do znanja da članstvo ne zavisi samo od jednog političkog poteza, ali da upravo vanjskopolitičko usklađivanje može biti pokazatelj da li su reforme zaista ozbiljno shvaćene. Zbog toga će naredni mjeseci imati veću težinu od samih predizbornih poruka ili opštih obećanja o evropskoj budućnosti.

Šta nova vlast mora pokazati Briselu

Nekoliko dana nakon intervjua za TVP World, Marta Kos je 4. novembra govorila i za Radio-televiziju Srbije. Tada je poručila da je njen tim spreman sarađivati s novom vladom na reformama i obnovi međusobnog povjerenja. Taj dio poruke podjednako je važan kao i upozorenje o sankcijama, jer pokazuje da evropske institucije ne žele prekid odnosa, već traže jasnije odgovore i konkretnije poteze.

Među oblastima koje je posebno izdvojila našle su se vladavina prava, demokratija, sloboda medija i borba protiv korupcije. To su teme koje već godinama prate srbijanski evropski put i koje se ne mogu riješiti jednim političkim nastupom ili kratkotrajnim diplomatskim gestom. One zahtijevaju dugotrajan institucionalni rad, dosljednost i spremnost da se reforme provedu i onda kada nisu politički popularne.

Zato se pitanje odnosa prema Rusiji u ovoj priči ne može posmatrati izolovano. Iako je ono najvidljivije i politički najosjetljivije, ono je samo dio šire slike u kojoj Evropska unija traži predvidljivost, institucionalnu stabilnost i usklađenost sa zajedničkim politikama. Ako nova vlast u Beogradu odluči da zadrži dosadašnji kurs, biće suočena s još većim pritiskom da objasni kako takav pristup može biti usklađen s ambicijom članstva.

S druge strane, eventualno mijenjanje dosadašnje politike prema sankcijama ne bi automatski značilo brz ulazak u Evropsku uniju. Za članstvo su potrebni brojni kriteriji, procedura i saglasnost država članica, a tempo napretka zavisi i od načina na koji se provode reforme. Upravo zato poruke iz Brisela nisu ni jednostavna prijetnja ni signal da je proces završen, već podsjetnik da će svaki sljedeći korak biti pažljivo posmatran.

Evropska komisija je u najnovijem paketu proširenja naglasila da različite zemlje kandidatkinje napreduju različitim tempom. Među onima koje su ostvarile značajnije pomake izdvajaju se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok Srbija i dalje ima otvorena pitanja u više oblasti pristupnog procesa. Ta usporedba dodatno pojačava pritisak na Beograd, jer pokazuje da formalni status kandidata sam po sebi ne donosi ubrzanje ako nema stvarnog političkog i reformskog pomaka.

Za sada, Brisel nije govorio o prekidu saradnje sa Srbijom. Umjesto toga, iz poruka Marte Kos vidi se očekivanje da nova vlast iznese jasnije odgovore i pokaže da li evropski put za nju znači i spremnost na teške političke odluke. U Beogradu će upravo to morati da odmjere, jer će naredni potezi odrediti ne samo ritam pregovora, nego i širu sliku odnosa Srbije i Evropske unije.

Za zemlju koja godinama balansira između različitih međunarodnih partnerstava, sada slijedi period u kojem će svaka odluka imati veću težinu nego ranije. Brisel čeka konkretne poteze, a nova srbijanska vlast tek treba da pokaže da li će taj očekivani iskorak napraviti u smjeru koji Evropska unija smatra nužnim.

Preporučujemo