U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz političkog života Bosne i Hercegovine koja je otvorila pitanja o budućem formiranju vlasti nakon oktobarskih izbora. Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović najavio je mogućnost okupljanja političkih stranaka koje su se protivile djelovanju Trojke. Njegova poruka izazvala je interesovanje javnosti, posebno zbog razgovora s drugim stranačkim liderima. Ipak, najava političkog saveza ne znači da je koalicija već dogovorena, niti da su poznati svi njeni budući članovi.
Izetbegović je 19. oktobra, nakon obilježavanja godišnjice smrti Alije Izetbegovića na sarajevskom mezarju Kovači, govorio o pregovorima započetim nakon Općih izbora. Objasnio je da je održao više sastanaka, od kojih su neki bili poznati javnosti, dok su drugi protekli bez medijske pažnje. Prema njegovom viđenju, zajedničko protivljenje politikama Trojke moglo bi biti osnova za političko približavanje. Pritom je naglasio važnost izbornih rezultata i vodeće pozicije SDA u budućim razgovorima.
Klix.ba
Kako je izvijestio domaći portal Klix.ba, predsjednik SDA smatra da bi dogovor mogao uslijediti uskoro, ali nije predstavio konačnu listu partnera. Takva neizvjesnost ostavlja prostor za različite pregovaračke mogućnosti, jer formiranje vlasti zavisi od raspodjele mandata, međustranačkih dogovora i zakonskih procedura.
Najvažnije pitanje za građane nije samo ko će sjediti za pregovaračkim stolom, nego kakve će odluke buduća vlast donositi. Nakon izbora rastu očekivanja da se političke razlike pretvore u konkretne razgovore o ekonomiji, zapošljavanju, javnim uslugama i svakodnevnim problemima stanovništva. Koalicijski sporazum zato ima stvarnu vrijednost tek kada jasno pokaže zajedničke prioritete i način njihove provedbe.
Domaći portal Faktor prenio je Izetbegovićevu ocjenu da nakon izbora nije ojačala samo SDA. Govorio je i o strankama čije politike smatra štetnim za državu, ali takva ocjena predstavlja njegov politički stav, a ne nezavisno utvrđenu činjenicu. Upravo zbog različitih interesa pregovori mogu zahtijevati ustupke, dodatne sastanke i precizno definisanje odgovornosti budućih partnera.
Faktor.ba
Posebnu pažnju izazvali su razgovori s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Izetbegović je potvrdio dva susreta i njihov tok ocijenio pozitivno, ali nije garantovao konačan dogovor. Napomenuo je da je Čović razgovarao i s Miloradom Dodikom. Time je ukazao na složenost političkih odnosa i potrebu da se pronađu rješenja prihvatljiva za dovoljan broj parlamentarnih predstavnika.
Prema izvještaju domaćeg N1 BiH, lider SDA posebno je isticao Dejtonski ustav i poslijeratne odluke kao okvir od kojeg njegova stranka ne želi odstupiti. Govorio je o očuvanju već prihvaćenih ustavnih i institucionalnih rješenja, uz očekivanje da će se nastaviti njihova primjena. Izrazio je i nadu u smirivanje odnosa među Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima Bosne i Hercegovine.
N1 info
Za sada se ne zna kada bi eventualna koalicija mogla biti predstavljena niti koje bi sve stranke u njoj učestvovale. Kasniji sastanci i izjave mogu razjasniti pregovaračke pozicije, ali sami po sebi nisu zamjena za formalni sporazum. Građanima su potrebne provjerene informacije o tome šta je dogovoreno, a šta ostaje politička namjera. Posebno će biti važno kako će se rješavati otvorena pitanja.
U konačnici, formiranje vlasti treba posmatrati kroz potvrđene rezultate, javne obaveze i zakonske procedure. Različiti politički akteri imaju pravo pregovarati, dok građani imaju pravo znati kakav program predlažu. Šta biste vi uradili?
