Dunav, druga najduža i druga rijeka s najviše vode u Europi nakon Volge, te najduža rijeka unutar Europske unije, svoj izvor ima u Schwarzwaldu, planinskom području u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke. Tu se spajaju rječice Brigacha i Breg u mjestu Donaueschingenu. Nastavljajući svoj tok prema istoku, Dunav prolazi kroz ključne europske gradove poput Beča, Bratislave, Budimpešte i Beograda, te nakon 2857 km doseže obalu Crnog mora, stvarajući deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja je uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Tokom povijesti i sadašnjosti, Dunav ostaje važan međunarodni plovni put. Rijeka je dugo služila kao sjeveroistočna granica starorimske države.
Dunav danas prolazi kroz deset država ili čini njihove granice, redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5%), Austrija (10,3%), Slovačka (5,8%), Mađarska (11,7%), Hrvatska (4,5%), Srbija (10,3%), Bugarska (5,2%), Rumunjska (28,9%), Moldavija (1,7%) i Ukrajina (3,8%). U riječni sustav Dunava ulaze i devet drugih država: Italija (0,15%), Poljska (0,09%), Švicarska (0,32%), Češka (2,6%), Slovenija (2,2%), Bosna i Hercegovina (4,8%), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03%).Na desnoj obali Dunava, otprilike 15 kilometara uzvodno od Vukovara, smješteno je selo Dalj. Prilikom prvog promatranja, ovo selo možda neće izgledati različito od drugih slavenskih sela u Hrvatskoj, s prepoznatljivom arhitekturom i prostranim ulicama.Osobe poput ovih su rijetke u našem području.
Nedavno smo svjedočili svadbi gdje nam se pred očima otvorio neobičan prizor: svatovi su s ponosom istaknuli tri zastave – srpsku, hrvatsku i bosanskohercegovačku. Ovaj prizor zaista je dočarao duh bratstva i jedinstva.Dalj je zajednica koja se može pohvaliti raznovrsnim stanovništvom. Službeni podaci ukazuju na oko 4.000 stanovnika u Dalju, iako se svi slažu da je stvarni broj manji. U nedavnoj prošlosti, značajan dio lokalnog stanovništva odlučio se preseliti u različite regije Hrvatske, Srbije, pa čak i druge zemlje, tražeći bolje prilike i kvalitetu života.
