Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 7. jula, obeležavaju jedan od najvećih praznika – Ivanjdan, dan posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj svetitelj zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji, jer se veruje da je bio onaj koji je pripremao put Gospodu i u reci Jordan krstio Isusa Hrista, zbog čega ga narod često naziva i Preteča.

- Po predanju, šest meseci pre nego što je anđeo Gavrilo doneo vest o čudesnom začeću Presvete Bogorodice, pojavio se u jerusalimskom hramu prvosvešteniku Zahariji. Tada mu je saopštio da će njegova supruga Jelisaveta, iako već u poznim godinama, roditi sina. Zaharija nije odmah poverovao rečima Božjeg glasnika i zbog sumnje je ostao nem sve do dana kada je novorođenčetu trebalo dati ime. Tek tada, kada je na daščicu napisao ime Jovan, ponovo je progovorio. Tako je na svet došao čovek koji je kasnije postao simbol pokajanja i duhovne čistote.
U mnogim krajevima Srbije, posebno u Timočkoj krajini, Ivanjdan se dočekuje uz posebne običaje. Ljudi izlaze na livade i spuštaju glavu u rosnu travu verujući da će im to doneti zdravlje tokom cele godine. Ovaj stari ritual prenosi se s kolena na koleno, a u narodnom predanju Ivanjdan se smatra toliko velikim praznikom da se tog dana “sunce tri puta zaustavi” na nebu.

- Poseban značaj imaju i venčići ispleteni od ivanjskog cveća. Mladi ih nose kao podsetnik na ljubav i brak, a devojke u vence upliću crvene ruže kao simbol želje za srećom u ljubavi. Ti venčići se potom, već sledećeg dana, kače iznad vrata doma – veruje se da štite kuću od nesreće i čuvaju porodicu tokom cele godine.
Prema verovanju, na Ivanjdan kroz upletene vence od jovanove trave prolaze i žene koje žele decu, nadajući se da će im ovaj običaj doneti plodnost. Takvi mali, ali snažno simbolični gestovi protkani su verom da Sveti Jovan i danas pomaže onima koji mu se s poverenjem obraćaju.

- Ipak, uz radosti i blagoslove ovog praznika, narodna predanja upozoravaju i na ono što na Ivanjdan ne bi trebalo raditi. Smatra se da tog dana nikako ne treba poklanjati stvari, prodavati ili pozajmljivati novac, jer bi to moglo da privuče lošu sreću i odvuče blagostanje iz doma. Takođe, vinogradari strogo poštuju zabranu rada u vinogradima tri dana pre i tri dana posle praznika. Veruje se da u tom periodu vinograde čuva sam Sveti Jovan i da oni tada najbolje napreduju.
Za one koji veruju, Ivanjdan nije samo praznik, već i podsetnik da je vera u srcu ono što donosi mir i snagu. Ako verujete, kažu, Bog će vam dati – baš kao što je Zahariji i Jelisaveti, u njihovoj starosti, darovao dete koje će promeniti tok sveta.







