BONUS TEKST
- Svinje, i posebno krmače, imaju mnogo kompleksniju i dublju ulogu u društvu nego što to većina ljudi pretpostavlja. Često pogrešno percipirane kao simbol prljavštine i pohlepe, one su u stvarnosti inteligentna, emocionalno složena bića, čiji značaj u stočarstvu i ljudskoj ishrani traje već hiljadama godina.
Prvi tragovi pripitomljavanja svinja datiraju još od prije oko 9.000 godina, kada su ljudi počeli uzgajati divlju svinju na području današnje Turske i Kine. Zbog svoje prilagodljivosti, svinje su se brzo proširile po svijetu, pokazavši se kao izuzetno korisne – brzo rastu, svejede su, lako se razmnožavaju i njihovo meso je višestruko iskoristivo. Od slanine do kobasica, gotovo nijedan dio svinje ne ostaje neiskorišćen.
- Svinje pripadaju porodici Suidae, a njihov latinski naziv je Sus scrofa domesticus. Njihova težina može varirati od pedesetak kilograma kod manjih rasa, pa sve do preko 300 kg kod velikih primjeraka, posebno onih namijenjenih razmnožavanju. U prirodnim uslovima mogu živjeti i do 15 godina, dok je na farmama njihov životni vijek znatno kraći.
Posebno zanimljiv aspekt jeste njihova inteligencija. Mnoge studije potvrđuju da svinje posjeduju izuzetno razvijen mozak, koji u nekim segmentima nadmašuje čak i mozak pasa. One mogu učiti, pamtiti rute, rješavati zadatke, prepoznati vlastiti odraz u ogledalu i pokazivati emocionalne reakcije – empatiju, tugu, frustraciju. Njihovo ponašanje je daleko od besmislenog, a potreba da se valjaju u blatu, primjerice, nije znak nemara već prirodni mehanizam rashlađivanja i zaštite od parazita, jer ne posjeduju znojne žlijezde.
- U okviru uzgoja, najvažniju ulogu imaju krmače – spolno zrele ženke svinje koje služe za reprodukciju. Njihov doprinos je nemjerljiv jer od njih potiče podmladak koji se kasnije koristi za proizvodnju mesa ili dalji uzgoj. Krmače dostižu polnu zrelost između petog i osmog mjeseca, a trudnoća im traje oko 114 dana – poznatih 3 mjeseca, 3 sedmice i 3 dana. U prosjeku imaju 8 do 14 prasića po leglu, a mogu se prasititi i do dva puta godišnje.
Tokom trudnoće, krmače zahtijevaju poseban tretman – odgovarajuću ishranu bogatu vlaknima, prostor bez stresa i visoke higijenske standarde. Kada se približi okot, pokazuju znakove nelagode i nervoze, traže mjesto za ležanje i postaju povučenije. Porod se obično odvija tokom nekoliko sati, a krmača, vođena instinktom, odmah brine o mladuncima – liže ih, potiče disanje i dojenje.
- U uzgoju je važno redovno podmlađivanje stada, jer krmače s godinama postaju manje plodne i sklonije komplikacijama. Njihova produktivnost se najviše očituje između druge i pete godine života.Ishrana krmača je veoma specifična i mora biti prilagođena fazi u kojoj se nalaze. Tokom graviditeta potrebna im je umjerena energija, ali s naglaskom na minerale poput kalcijuma i fosfora. U fazi dojenja potrebna je visokoenergetska hrana, bogata proteinima i velikim količinama vode. Mlade krmače, u fazi rasta, zahtijevaju dodatne vitamine i pažljivu kontrolu hormonske ravnoteže.
Prasići se rađaju slabog imuniteta, pa im je majčino mlijeko ključ za preživljavanje. Već nakon nekoliko dana uvodi im se starter hrana, bogata lako svarljivim nutrijentima, kako bi se pripremili za prelazak na čvrstu ishranu.Zdravlje svinja je posebno osjetljivo, jer su izložene brojnim bolestima – afrička i klasična svinjska kuga, parvovirus, salmonela i razne respiratorne infekcije. Da bi se izbjegle epidemije, od izuzetne je važnosti redovna vakcinacija, veterinarski nadzor, održavanje čistoće objekata i kvalitetna ishrana.
- U mnogim selima i ruralnim zajednicama, svinje imaju i kulturni značaj. Na Balkanu, običaj svinjokolja i danas okuplja porodice i komšije. Svinja se koristi u potpunosti – meso, krv, mast, koža i crijeva. U raznim narodnim pričama i poslovicama, svinja je prisutna kao simbol vrijednosti, preživljavanja i snalažljivosti.
Interesantno je da različite religije i kulture imaju različit odnos prema ovoj životinji – dok je u nekim vjerama, poput islama i judaizma, smatraju nečistom, druge je uzdižu kao simbol obilja i blagostanja. Ipak, u svakodnevnom životu, uloga svinje – i posebno krmače – ostaje neizostavna u globalnoj poljoprivredi, ali i u podsjećanju da su ta stvorenja daleko više od običnog izvora mesa.
