Srpska pravoslavna crkva i njeni sljedbenici 8. studenog obilježavaju blagdan Svetog velikomučenika Dimitrija, koji se obično naziva Mitrovdan. Mitrovdan je praznik vezan za razne narodne tradicije. Jedan takav običaj uključuje izradu “predviđanja” na temelju vremena; ako sljedeći dan pada kiša ili mraz, to znači da nas očekuje duga, hladna zima s obiljem snijega!

• Ove godine na Mitrovdan, koji pada u petak, posti se oko ribe. Osim toga, postoji običaj da, kao i za Božić, na ovaj blagdan treba biti kod kuće osim ako se ne dobije poziv za slavlje. Zato postoji stara izreka da ako na Mitrovdan ne budeš od kuće, cijelu godinu ćeš spavati na otvorenom i boraviti u tuđim kućama.

Mitrovdan se svrstava u stacionarne praznike, što znači da se svake godine slavi na isti datum – 8. novembra po novom i 26. oktobra po starom kalendaru. U crkvenom kalendaru označava se crvenim slovom. U trećem stoljeću nove ere, za vrijeme vladavine cara Maksimilijana, sveti Dimitrije je rođen u Solunu.

• Zanemario je carevu zapovijed o progonu kršćana i otvoreno je propovijedao kršćanski nauk. Saznavši da je zapovjednik Soluna kršćanin, car ga je zatvorio u tamnicu, gdje je bio suočen s mučenjem i pogubljenjem. Kršćani iz Soluna su ga potajno sahranili. Naknadno je podignuta crkva na mjestu njegova pokopa, a Dimitrije je proglašen svecem zaštitnikom grada Soluna.

Kako legenda kaže, Dimitrijev grob je navodno mirisao na bosiljak i smirnu, što je dovelo do naziva Mirotočivi. U srednjovjekovnoj Srbiji podignuti su mnogi hramovi u njegovu čast, poput crkve u Pećkoj patrijaršiji i kapele u manastiru Visoki Dečani. Taj dan je također poznat, kako se mislilo, jer će se hajduci rastati da prezime i okupiti se iduće godine na Đurđevdan. Tako je nastala krilatica: Mitrovdanak označava jastrebov ispraćaj, a Đurđevdanak označava sokolov pozdrav.

• U Srbiji je uvriježeno mišljenje da malu djecu ne treba grditi na Mitrovdan, bez obzira na njihovo ponašanje ili nepristojnost, jer se smatra da će tako biti nestašna tijekom cijele godine. Osim toga, u Šumadiji meštani na Mitrovdan u svaki ugao svoje sobe stavljaju po jedan oblutak ili kamen kako bi oterali miševe.

Na ovaj dan žene se suzdržavaju od upotrebe vretena, češlja i škara. Postoji tradicija da se noć uoči Mitrovdana završavaju svi važniji poslovi, a posebno oni vezani za poljoprivredu i rad na otvorenom. Osim toga, smatra se danom kada ugošćavanje gostiju nije primjereno.