Posljednjih 150 godina navikli smo se na ideju da je tjelesna temperatura od 37 stupnjeva normalna. Tek kada se razbolimo i temperatura nam poraste iznad tog praga, obratimo pažnju na to. Nedavna istraživanja dovode u pitanje ovo dugogodišnje uvjerenje i predlažu različite metode mjerenja. U 19. stoljeću ideju standardne temperature od 37 stupnjeva uveo je dr. Carl Wunderlich, liječnik iz Njemačke.
- Analizirao je podatke od 25.000 ljudi, što je rezultiralo impresivnim ukupnim brojem od milijun mjerenja za postavljanje ovog standarda. Na temelju ovog opsežnog skupa podataka, Wunderlich je utvrdio da prosječna tjelesna temperatura zdrave osobe pada između 36,22 i 37,5 stupnjeva. Izračunavanjem srednje vrijednosti svih zabilježenih mjerenja, točno je utvrdio određenu vrijednost od 37 stupnjeva.
Osim toga, uspostavio je specifičnu referentnu vrijednost za groznicu, definirajući je kao temperaturu od 38 stupnjeva. Ovo mjerenje je u upotrebi impresivnih 150 godina. Međutim, nedavna studija koja ispituje podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 ljudi između 2008. i 2017. postavila je pitanja o točnosti ovog dugogodišnjeg mjerenja. Najnovija otkrića pokazuju da se prosječna tjelesna temperatura pojedinaca značajno razlikuje od ranijih standarda, zabilježenih na 36,6 stupnjeva.
- Na očitavanje temperature utječu različiti čimbenici. Na dijagnozu i liječenje infekcija značajno utječe ova varijacija, koja je u središtu opsežnih istraživanja. Neki istraživači sugeriraju da bi razlika mogla proizaći iz moguće pristranosti u tehnikama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich u usporedbi sa suvremenom medicinskom praksom.
Važno je spomenuti da je dr. Wunderlich koristio termometre dizajnirane za duljinu ispod pazuha i stopala za mjerenje temperature, što je moglo dati drugačije rezultate od metoda koje se danas uobičajeno koriste. Znanstvenici široko priznaju da različiti čimbenici mogu utjecati na mjerenje tjelesne temperature. Čimbenici kao što su okoliš, lokacija, doba dana i što ste nedavno jeli ili pili utječu na točnost očitanja.
- Ključno je prepoznati da se termometri mogu razlikovati u kalibraciji, što dovodi do odstupanja u preciznosti temperature. Ovi čimbenici doprinose nedosljednosti u rezultatima mjerenja. Postoji li primjetan pad temperature? S druge strane, neki stručnjaci tvrde da je tijekom prošlog stoljeća došlo do pada prosječne tjelesne temperature među pojedincima. Smatra se da ovaj fenomen, naglašen studijama o tjelesnoj temperaturi, proizlazi iz poboljšanja zdravstvene zaštite i općeg društvenog blagostanja.
Uvođenje lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova, zajedno s napretkom u liječenju infekcija i poboljšanom stomatološkom njegom, moglo je pridonijeti smanjenju pojave blage vrućice, što bi se zauzvrat moglo povezati s padom prosječne tjelesna temperatura. Nakon dugog razmišljanja, znanstvenici su kolektivno zaključili da bi trebalo preispitati tradicionalno vjerovanje da je prosječna temperatura ljudskog tijela točno 37 stupnjeva.
