Uprkos svojim devedesetim godinama i dugogodišnjem suživotu s dijabetesom, Josip Broz, poznat kao Tito, zadržao je dobro zdravlje. Ova informacija bila je poznata javnosti, iako je za održavanje svog stanja koristio inzulin. Tijekom 1970-ih, Tita su pratili predani tim od šest liječnika koji su mu pružali neprekidnu medicinsku skrb. Doktor Milomir Stanković otkrio je zabrinjavajuće stanje Tita prilikom pregleda 25. prosinca 1979. godine. Ličeva noga pokazivala je znakove bljedila, hladnoće i modrica. Detaljan pregled otkrio je začepljenje femoralne arterije, glavne krvne žile koja je opskrbljivala njegovu nogu. Iako je prvobitno izbjegavao detaljan pregled, Tito je zbog jakih nelagoda u nozi pristao na konzilijski pregled. Iako je bio uvjeren da treba operaciju, nije pristao na amputaciju noge.
U Kliničkom centru u Ljubljani izvršena je operacija, ali premosnica koja mu je ugrađena postala je začepljena, rezultirajući progresivnim propadanjem tkiva lijeve noge. Nakon operacije, Tito je isprva imao komplikacije, uključujući porast tjelesne temperature i nakupljanje tekućine u plućima. Uprkos pozitivnom pomaku nakon 8 dana, medicinski stručnjaci su zaključili da je nužna amputacija njegove noge. U razgovoru s medicinskim stručnjacima, Tito je priznao da početna operacija nije postigla željeni učinak, te je stoga pristao na amputaciju. Dana 21. januara, izvršen je drugi zahvat koji je rezultirao amputacijom njegove lijeve noge visoko iznad koljena. Brz oporavak nakon operacije omogućio mu je da bude prebačen u bolnicu radi daljnjeg liječenja. Motorna invalidska kolica i proteza nabavljeni su iz Njemačke kako bi mu pomogli u kretanju. Međutim, njegovo zdravstveno stanje se pogoršavalo, uključujući problem s bubrezima i upalu pluća. Unatoč redovitim dijalizama, Tito se nije oporavljao. Početkom veljače doživio je izljev krvi u mozak, što je rezultiralo padom u komu 13. veljače. U 15:05 sati, 4. svibnja 1980., Tito je preminuo, a obdukcija je odmah provedena. Nakon završetka obdukcije, skupina je krenula prema Ljubljani u “Plavom vlaku”. Postojala je priča da je tijelo prvotno smješteno u limenku prije nego što je preneseno u iznimno tešku hrastovu škrinju.
Sahrana je započela u Beogradu nakon što je lijes tamo prevezen. Nakon 33 godine sigurnosti, otvoren je sef Josipa Broza Tita, a njegov sadržaj uključivao je: 29.366 kilograma zlata u obliku poluga i praha, zbirku od 1271 numizmatičkog novca, ukupno 2663 zlatnika i dukata čija se vrijednost procjenjuje na 26.219 američkih dolara. Osim toga, pronađena je zbirka od 149 komada nakita koji su svi pripadali obitelji Karađorđević, novčanice u iznosu od 36.000 njemačkih maraka, dragocjeni safir najdublje plave boje iz posjeda Romanovih, te kolekcija od 83 različita predmeta, uključujući manšete, kutije cigareta, medaljone, privjeske i značke, te 18 kompleta srebrnog posuđa.
