Petrovski post, poznat i kao Apostolski post, jedan je od četiri velika godišnja posta u pravoslavnom kalendaru, zajedno sa Božićnim, Vaskršnjim i Velikogospojinskim postom. Posvećen je dvojici velikih svetitelja – Svetom apostolu Petru i Svetom apostolu Pavlu, čiji praznik, Petrovdan, pada 12. jula po gregorijanskom, odnosno 29. juna po julijanskom kalendaru.
- Za razliku od nekih drugih postova, početak Petrovski posta je promjenljiv i zavisi od datuma kada se slavi Vaskrs, dok je njegov završetak uvijek fiksiran – 12. jula. To znači da ovaj post može da traje različito: najkraće osam dana, a najduže šest sedmica. Ova varijabilnost ga čini specifičnim i donekle izazovnijim za planiranje, ali istovremeno podsjeća vjernike na duhovnu prilagodljivost i prisutnost u vjeri bez obzira na vanjske okolnosti.
Iako se često naziva najblažim postom, Petrovski post nosi snažnu simboliku. Njegov smisao nije samo u suzdržavanju od određene hrane, već u uzdržavanju od grešnih misli, riječi i djela. To je vrijeme duhovne obnove, molitve, praštanja i dobrih djela, kojim se vjernici pripremaju za praznik posvećen dvojici stubova hrišćanstva.
- Pravila posta razlikuju se po danima u sedmici, ali i po tome da li tokom posta pada neki crkveni praznik. U osnovi, post uključuje izbjegavanje mesa, mliječnih proizvoda i jaja, dok su riba, vino i ulje dozvoljeni u zavisnosti od dana:
Ponedeljak, sreda i petak – post na vodi.
Utorak i četvrtak – dozvoljeni su ulje i vino.
Subota i nedelja – dozvoljeni su riba, ulje i vino.
Postaje složenije kada određeni praznik padne unutar posta. Na primjer:
Ako praznik Svetitelja sa velikim slavoslovljem padne u ponedeljak, utorak ili četvrtak, tada je dozvoljeno jesti ribu.
Ako praznik padne u sredu ili petak, tada se posti na ulju.
Ako je riječ o prazniku sa bdenijem ili prazniku hrama u sredu ili petak – dozvoljeni su riba, ulje i vino.
Na dan rođenja Svetog Jovana Krstitelja – 7. jula – dozvoljena je riba, čak i ako padne u sredini sedmice.
Dan uoči Petrovdana, 11. jula, karakteriše stroži post, osim kada padne u subotu ili nedjelju – tada je dozvoljeno koristiti ulje. I sam Petrovdan, bez obzira na to u koji dan padne, ne podliježe strogom postu – tog dana se mogu jesti riba, ulje i vino.
- Duhovni značaj Petrovski posta duboko je ukorijenjen u istoriji Crkve. Ovaj post podsjeća na vrijeme nakon Silaska Svetog Duha na dan Pedesetnice, kada su apostoli – duhovno ojačani – krenuli u svijet da šire Jevanđelje. Prije nego što su stupili u svoje misionarsko djelovanje, postili su i molili se, tražeći snagu i mudrost. Zbog toga se i ovaj post smatra postom pripreme – vremenom unutrašnjeg čišćenja i osnaživanja vjere.
Ali Petrovski post nije značajan samo u duhovnom, već i u narodnom običajnom smislu. U mnogim krajevima Balkana, Petrovdan se do danas obilježava uz stari običaj paljenja lila – vatrenih baklji napravljenih od kore mladih stabala divlje trešnje, vrbe ili breze. Lile se pale u sumrak, djeca ih nose kroz sela, a odrasli često pričaju priče o značenju tog plamena.
- Ove vatre imaju simboličan značaj. One podsjećaju na teška vremena progona prvih hrišćana, kada su vjernici i apostoli bili vezivani, polivani smolom i spaljivani u javnosti, kao svjetlosni „primjeri“ moći tadašnjih vlasti. Danas, te vatre nisu simbol straha, već simbol svjetlosti vjere, postojanosti i duhovne hrabrosti.
Petrovski post poziva na tišinu, kontemplaciju i život po savjesti. U svijetu u kojem dominiraju buka i žurba, ovaj post je prilika da se vjernici vrate sebi, svom unutrašnjem glasu, i povežu se sa vjerom ne samo kroz riječi, već i kroz djela.
