Tokom proteklih mjeseci, naročito u periodu božićnih i novogodišnjih praznika, brojni stanovnici i planinari u Bosni i Hercegovini svjedočili su prizorima koji su do prije samo nekoliko godina djelovali gotovo nezamislivo.
- Umjesto tišine snijegom prekrivenih planinskih staza i zimskog sna prirode, ljudi su nailazili na gmizavce – zmije i guštere – aktivne u doba godine kada bi, po svim prirodnim zakonima, trebali biti duboko u hibernaciji. Ovi susreti nisu samo izazvali nelagodu i iznenađenje, već su otvorili ozbiljna pitanja o stanju klime i dugoročnim posljedicama po ekosisteme.
Prema navodima koje su objavili Federalni hidrometeorološki zavod BiH, BH Meteo i Al Jazeera Balkans, zimski periodi posljednjih godina obilježeni su znatno višim prosječnim temperaturama nego što je to bilo uobičajeno. Tokom prazničnih dana, kada su zabilježeni brojni susreti s gmizavcima, temperature su u pojedinim planinskim krajevima bile bliže proljetnim nego zimskim vrijednostima. Upravo ti neuobičajeno topli dani stvorili su uslove u kojima su hladnokrvne životinje reagovale instinktivno, izlazeći iz skloništa u potrazi za toplinom i sunčevom energijom.
- Gmizavci su izuzetno osjetljivi na promjene u temperaturi okoline, jer njihova tjelesna funkcija zavisi isključivo od vanjskih uslova. Kada zima izgubi svoju stabilnu hladnoću, njihov biološki sat biva poremećen. Umjesto dugog mirovanja, organizam dobija signal za kretanje, što može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje i opstanak. Aktivacija u pogrešno vrijeme znači trošenje dragocjenih energetskih zaliha koje su namijenjene preživljavanju do proljeća, kada hrana postaje dostupnija.
Planinari i izletnici opisivali su prizore zmija koje se sunčaju na kamenim površinama i guštera koji se kreću po stazama, što je tipično za proljetne mjesece. Za mnoge je to bio šok, ali i snažan podsjetnik da se prirodni obrasci mijenjaju. Društvene mreže su se brzo ispunile snimcima i fotografijama, uz pitanja da li se radi o izolovanim incidentima ili ozbiljnom upozorenju. U tim reakcijama vidljiva je duboka zabrinutost ljudi za budućnost prirode, ali i strah od nepoznatog.
Stručnjaci upozoravaju da prerana aktivnost gmizavaca ne utiče samo na njih. Cijeli ekosistem može osjetiti posljedice. Gmizavci imaju važnu ulogu u hranidbenim lancima, kontroli populacije glodara i insekata, ali i kao izvor hrane za ptice i sisavce. Ako njihova populacija oslabi zbog energetskog iscrpljivanja ili uginuća, lančana reakcija može pogoditi brojne druge vrste, narušavajući osjetljivu ravnotežu prirode.
- U sredini javne rasprave o ovim pojavama, domaći mediji poput Klix.ba, N1 BiH i Radiosarajevo.ba prenijeli su izjave zoologa i ekologa koji naglašavaju da ovakvi fenomeni nisu izolovani slučajevi. Naprotiv, oni se uklapaju u širu sliku globalnog zagrijavanja. Istraživanja pokazuju da su gmizavci među prvim vrstama koje reaguju na klimatske promjene, što ih čini svojevrsnim biološkim indikatorima. Njihovo ponašanje šalje jasnu poruku da se klimatski uslovi mijenjaju brže nego što su se ekosistemi u stanju prilagoditi.
Kroz istoriju, ljudi su često neobično ponašanje životinja tumačili kao znakove nesreće ili upozorenja. Iako danas imamo naučna objašnjenja, simbolika ovakvih pojava i dalje snažno djeluje na kolektivnu svijest. Susret sa zmijom usred zime ne izaziva samo strah, već i osjećaj da nešto duboko u prirodnom poretku više nije na svom mjestu. Upravo ta emotivna reakcija često pokreće širu raspravu o ljudskoj odgovornosti prema prirodi.
U savremenom dobu, zahvaljujući brzom širenju informacija, ovakvi događaji dobijaju dodatnu težinu. Snimci gmizavaca u zimskim uslovima brzo se dijele, a komentari korisnika često variraju između panike i poziva na hitnu akciju. Neki su čak pokretali inicijative za zaštitu prirodnih staništa, nadajući se da će skrenuti pažnju na problem klimatskih promjena. Iako reakcije ponekad djeluju pretjerano, one pokazuju rastuću svijest o ozbiljnosti situacije.
Naučna zajednica nudi racionalno objašnjenje, ali i upozorenje. Globalno zagrijavanje ne utiče samo na temperature, već i na sezonske cikluse, padavine i dostupnost hrane. Promjene u ponašanju gmizavaca već su zabilježene i u drugim dijelovima svijeta, gdje su neke vrste promijenile vrijeme parenja, migracije ili način ishrane. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini dio je globalnog problema, koji zahtijeva koordinisane mjere i dugoročnu strategiju.
- Na kraju, pojava gmizavaca tokom zimskih mjeseci ne treba se posmatrati samo kao neobičan ili zastrašujući događaj. To je jasan signal da se priroda mijenja i da su granice između godišnjih doba sve nejasnije. Kako ističu stručnjaci i domaći ekološki portali, ovo je trenutak u kojem strah treba zamijeniti razumijevanjem i odgovornošću. Edukacija, smanjenje štetnih emisija i očuvanje prirodnih staništa postaju ključni koraci u zaštiti ne samo gmizavaca, već i cijelog ekosistema.
Prihvatanje ovih signala kao upozorenja, a ne kao senzaciju, može pomoći društvu da se ozbiljnije suoči s klimatskim promjenama. Gmizavci koji se pojavljuju usred zime nisu slučajnost – oni su glasnici promjena koje više ne možemo ignorisati. Naša reakcija danas odrediće kakvu prirodu ostavljamo budućim generacijama.
