Geolozi su dugo bili iznenađeni Istočnoafričkim rascjepom, najvećim kontinentalnim rovom na Zemlji, ali izgleda da je nedavna studija, koja je objavljena sredinom lipnja prošle godine, razjasnila ovu enigmu primenom kombinacije računarskih modela i podataka dobijenih putem satelitskog GPS-a. Rastvaranje i istezanje gornjeg sloja Zemlje, poznatog kao litosfera, dešava se kada se tektonske ploče udaljavaju, što dovodi do formiranja pukotina ili rasjeda. Ove pukotine uzrokuju površinske deformacije koje se obično usklađuju s vertikalnim kretanjem ploče. Za razliku od drugih rovova, Istočnoafrički rov pokazuje deformacije koje se događaju vertikalno i usklađuju se s kretanjem ploče. Geolozi su primetili da izgleda kao da se rov vuče iz više pravaca istovremeno. Rezultati nedavne studije, potkrepljeni trodimenzionalnim modelima, ukazuju da je ova deformacija posledica “afričkog superplumea”. Ovaj fenomen uključuje značajno podizanje vrućeg plašta iz dubina Zemlje, prenoseći toplotu na površinu, kako je izveštavala “Science Alert”.
Tokom uzdizanja polutečnih stijena, proteže se od jugozapadne do sjeveroistočne Afrike, postupno smanjujući dubinu i utječući na tok Zemljinog plašta ispod. Prema geofizičaru Tahiriju Rajaonarisonu s Tehnološkog instituta New Mexico, čini se da ovo strujanje plašta ima potencijal izazvati abnormalne deformacije prema sjeveru, paralelno s pukotinom. Vrlo je vjerojatno da je afrički superplum odgovoran za dio seizmičke anizotropije uočene ispod istočnoafričkog rova, gdje stijene reagiraju na geološke pritiske u plaštu. Nedavne studije ukazuju da su paralelne deformacije u ovoj regiji uzrokovane dubljim procesima koje pokreće afrički superplum. Ove deformacije olakšane su uzgonom litosfere, koji uključuje kretanje prema gore zbog manje gustoće litosfere u usporedbi s plaštom. Ovaj uzgon također pridonosi stvaranju vertikalnih pukotina koje se obično primjećuju u tom području. Rajaonarison je izjavio da, dok je naše prethodno razumijevanje sila uzgona litosfere koje potiču pukotine potvrđeno, naše istraživanje pruža svježu perspektivu otkrivajući pojavu anomalnih deformacija u istočnoj Africi.
Prema “Science Alertu”, predviđa se da će istočnoafrički rov, koji se proteže oko 6400 kilometara, na kraju podijeliti Afriku na dva odvojena dijela tijekom milijuna godina. Kako se litosfera rasteže i stanjuje, povećava se učestalost potresa i lomljenje stijenskih formacija u tom području. Predviđanje značajnih geoloških pomaka kao što je ovaj pokazuje se kao izazovan pothvat. Kako bi proučili različite deformacije koje se mogu dogoditi istovremeno, istraživački tim ispituje kit natopljen silikonskim polimerom. Kako je objasnila geofizičarka Sara Stemps s Virginia Tech-a, ovaj kit može puknuti i razbiti se kad se udari jako, ali rasteže se kad se polako rastavlja. Dakle, Zemljin plašt pokazuje različita ponašanja u različitim trenucima u vremenu.
