Anketa koja je nedavno sprovedena u Hrvatskoj postavila je neobično, ali provokativno pitanje: „Koju državu najviše mrzite?“ Na prvi pogled djeluje kao idealno tlo za širenje netrpeljivosti, no rezultati su iznenadili sve koji su očekivali zapaljive odgovore.
- Ispitanici su pokazali da mržnja, koju su mnogi dugo smatrali neizbježnim naslijeđem istorije, polako gubi svoje uporište u društvu. Umjesto planirane erupcije negativnih emocija, anketa je otkrila jednu tišu, ali važniju priču – onu o sazrijevanju, preispitivanju i napuštanju starih predrasuda.
Određeni broj sudionika, očekivano, ipak je istaknuo države u susjedstvu, što ukazuje na to da kolektivna sjećanja na ratove i sukobe i dalje oblikuju način razmišljanja dijela populacije. Ipak, veći i neočekivani broj njih usmjerio je pažnju ka svjetskim silama – Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini. Ono što je zanimljivo jeste da motivi ovakvih odgovora nisu dolazili iz ličnih animoziteta prema narodima, već uglavnom iz političkih uvjerenja. Ljudi su izražavali nezadovoljstvo time što se te zemlje, prema njihovom mišljenju, previše upliću u međunarodne poslove i utiču na živote drugih naroda bez njihove saglasnosti. Ovakav stav ukazuje na sve veću političku osviještenost građana, kao i brigu o globalnoj ravnoteži moći.
- Kako prenosi portal Jutarnji list, sve više građana smatra da je potrebno sagledati djelovanje velikih sila šire nego kroz prizmu emocija: „Građani prepoznaju da moćne države oblikuju svijet, ali i da njihova moć nije uvijek u skladu s pravdom.“ Ovaj izvor naglašava kako ispitanici sve češće razmišljaju o posljedicama globalne politike na svoje živote, što je jasna naznaka društvenog sazrijevanja – umjesto slijepog slijeđenja narativa mržnje, do izražaja dolazi kritičko promišljanje.
Među najvažnijim signalima koji proizlaze iz ankete nalazi se i nešto što se može smatrati dubokom društvenom promjenom: sve veći broj ispitanika jasno je izjavio da ne mrzi nikoga – nijednu naciju, nijednu državu. Ta se promjena posebno ogleda u odgovorima najmlađih generacija. Jedan student iz Splita rezignirano je izjavio kako je „mržnja beskorisna i ne donosi ništa dobro.“ Takve riječi ne predstavljaju samo lično iskustvo, već i poruku generacije koja želi okrenuti leđa ratovima iz prošlosti i graditi svijet u kojem su tolerancija i otvorenost osnovne vrijednosti.
Televizija N1 u svojoj analizi ističe da mladi u Hrvatskoj sve više prihvataju internacionalne vrijednosti i međukulturalnu saradnju. Zahvaljujući internetu, putovanjima i raznovrsnom obrazovanju, oni sebe ne vide kao dio zatvorenog prostora, već globalne mreže u kojoj su susreti s različitima prirodan i poželjan dio života. Prema izvještaju, ova tendencija posebno je izražena u urbanim sredinama poput Zagreba, Splita i Rijeke, gdje mladi svakodnevno dolaze u kontakt s turistima i strancima. Raznolikost im nije prijetnja, već motivacija za rast.
- Ispitanici starije dobi nisu bili potpuno različiti. Premda oprezniji, pokazali su zrelost rekavši da generaliziranje nije put naprijed. Jedna Zagrepčanka u penziji izjavila je da je „svijet dovoljno složen da se ne može svesti na proste odnose ljubavi i mržnje“ – podsjećajući time da je svaka država skup pojedinaca, od kojih mnogi ne dijele politiku vlasti pod kojom žive. Stariji distribuciju odgovornosti vide šire, uz stabilnost koju donosi iskustvo.
Stručnjaci nisu ostali indiferentni prema rezultatima. Prema riječima dr. Marka Pavlovića sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavljenim u “Večernjem listu”, ovakve ankete otkrivaju vitalne informacije o emocionalnom pejzažu društva: „Ljudi koji ne mrze nikoga nisu apatični, nego pažljivo promatraju svijet. Odbacuju crno-bijele slike i više razmišljaju u nijansama.“ Sociolog dalje dodaje da se ovakva percepcija odvaja od naslijeđenih modela ponašanja i stremi prema modernijem, kritičkom pristupu.
U tom smislu, anketa je poslužila kao neočekivani poligon za razgovor o zrelosti društva koje se nalazi na prekretnici. Ako je generacija koja je odrasla u ratu bila zarobljena traumama sukoba, nova generacija pokazuje spremnost da okrene pogled ka globalnoj saradnji. Učestali komentari ispitanika ukazivali su na to da trenutno stanje međunarodne politike izaziva više zabrinutosti nego historijske tenzije između susjednih država. Tu je promjena: danas se ne pita „ko je neprijatelj?“, već „kako izbjeći sukob?“.
Sve je jasnije da je Hrvatska spremna na unutrašnju transformaciju – ne u političkom sistemu, već u srcima svojih građana. Uz pomoć medija, obrazovanja i kulturne razmjene, raste svijest da mržnja nikome ne donosi korist. To je rijetka i dragocjena spoznaja u vremenu kad je globalna scena i dalje prožeta konfliktima.
- Zaključno, anketa je razotkrila panoramu osjećaja u hrvatskom društvu, koja se kreće između ljekovitog oslobađanja od mržnje i sve većeg društvenog povezivanja. Umjesto da dodatno rasplamsa neprijateljstva, postala je dokaz sazrijevanja. Hrvatski građani, posebno mladi, jasno šalju poruku: mržnja je zastarjela valuta, a tolerancija je investicija u budućnost. Njihovi glasovi sugerišu da Balkan – region često kočen sjenama prošlosti – ima snage za miran put naprijed.
