Prije nekoliko mjeseci, jedna poznanica prišla joj je s naizgled bezazlenim prijedlogom. Ponudila joj je priliku da se zajedno fotografiraju u profesionalnom foto studiju, bez ikakvih troškova. Jedini uvjet bio je da se njihove fotografije pošalju na navodni konkurs ljepote. Na prvu, zvučalo je sasvim prihvatljivo – što bi moglo poći po zlu? Osim toga, činilo se kao lijep način da dobije nekoliko profesionalnih slika, možda i uspomenu za budućnost.
- Sam dan fotografiranja bio je gotovo bajkovit. Šminkerka, iskusni fotograf, pomno odabrana garderoba – sve je odavalo dojam ozbiljnog i kvalitetnog rada. Fotografije koje su nastale bile su estetski upečatljive, dotjerane i umjetnički obrađene, s daškom provokativnosti, ali nikada prelazeći granicu pristojnog. Nakon što su snimci predani, priča se za nju tu završila. Nije čula tko je pobijedio na tom takmičenju niti je očekivala ikakav daljnji razvoj događaja.
No, nekoliko mjeseci kasnije, stvarnost ju je udarila kao hladan tuš. Prijatelj iz inostranstva poslao joj je poruku s linkom na internetsku stranicu. Kliknuvši na njega, ugledala je nešto što ju je ostavilo bez daha – jedna od njezinih fotografija bila je tamo, ali pod sasvim drugim okolnostima. Umjesto priče o ljepoti, slika je korištena za promociju stranice za upoznavanje, uz izmišljeno ime i potpuno lažni osobni opis.
U trenutku joj se srce steglo. Mješavina srama, ljutnje i nemoći prožela ju je do kostiju. Osjećaj da je netko uzeo njen lik i prišio mu tuđu priču bio je poput povrede identiteta. Pokušala je odmah kontaktirati studio, no nitko joj više nije odgovarao. Drugarica koja ju je nagovorila branila se da ništa nije znala, možda iskreno, a možda i ne – no šteta je već bila učinjena.
- Prema podacima Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, ovakvi slučajevi nisu rijetkost. U izvještaju iz 2023. godine naglašeno je kako je neovlašteno korištenje fotografija građana na internetu u porastu, posebno putem društvenih mreža i raznih marketinških kampanja. Agencija savjetuje da se prije svake predaje fotografija ili potpisivanja bilo kakvog obrasca, pažljivo pročita sve odredbe i uvjeti korištenja.
U njezinom slučaju, „besplatna“ ponuda pokazala se skupom lekcijom. Nikada nije dala pristanak da njezine fotografije završe u svrhu koja bi narušila njezinu privatnost i dostojanstvo. Ono što ju je posebno boljelo bilo je saznanje da će ta slika možda još dugo kružiti internetom, izvan njezine kontrole, pojavljivati se na mjestima koja nikada nije željela. Osjećala se kao da je izgubila pravo na vlastito lice.
Ovakve situacije otvaraju pitanje digitalne sigurnosti i svijesti o tome koliko su osobni podaci i vizualni identitet ranjivi u online prostoru. Prema izvještaju Centra za sigurniji internet Hrvatska, u posljednje tri godine povećan je broj prijava neovlaštenog korištenja fotografija, posebno mladih žena. Stručnjaci ističu kako čak i profesionalno snimljene slike, ako se predaju bez jasnog ugovora, mogu biti zloupotrijebljene.
- Ona sada, nakon svega, pristupa svakoj sličici papira i svakom online obrascu s oprezom. Naučila je da su „besplatni“ pokloni često mamac, a cijena se otkriva tek kasnije – i to ne u novcu, nego u povredi privatnosti. Iako je nekoć vjerovala da se ovakve stvari događaju samo drugima, sada zna da je granica između sigurnosti i izloženosti tanka poput papira.
U razgovoru za jedan lokalni portal, pravni stručnjaci iz Srbije savjetuju građane da nikada ne potpisuju opće dozvole za korištenje fotografija bez vremenskog ograničenja i jasnog definisanja svrhe. Dodaju kako se u slučaju zloupotrebe treba obratiti nadležnim institucijama i, ako je potrebno, pokrenuti sudski postupak. Ipak, naglašavaju, proces može biti dug i emotivno iscrpljujući, a rezultati nisu uvijek onakvi kakve žrtva očekuje.
Za nju, taj postupak još traje – ne nužno na sudu, nego u njezinom unutarnjem osjećaju povjerenja prema ljudima i projektima. Još uvijek se pita je li mogla prepoznati znakove upozorenja, je li mogla drugačije reagirati. I dok povremeno osjeti gorčinu kad se prisjeti svega, svjesna je da je sada opreznija, a to znanje možda jednom spasi nju ili nekog drugog od slične sudbine.
- Internet pamti, i to je istina koju nije željela naučiti na vlastitoj koži. Ipak, kako sama kaže, „svaka greška donese lekciju, a ova me naučila da je moje lice i moj identitet nešto što se čuva isto kao i ključevi od kuće“. Privatnost nema cijenu, a jednom izgubljena, teško se vraća.
