Atmosferu u Jugoslaviji dočarao je antipušački stih: “Šuti, dušo, odreži jezik, čujem te”, rekla je starica. Ovaj stih pokazuje tadašnje prilike u kojima je bilo zabranjeno loše govoriti o Titu, čak iu vlastitoj kući, a svjedoči i priča Zinea Lebla. Zinu Lebl poslali su na Goli otok jer je ispričala vic o Josipu Brozu Titu.
- Na današnji dan Jugoslavija slavi Dan Republike. Tito je također bio tema njihove poezije, a svoje misli i emocije izražavali su kroz umjetnost pisanja pjesama. U tom razdoblju Tito je bio štovan kao sveta osoba i često su mu pisane himne u čast. Novinar Zena Lebl, tada mladi, sa samo 22 godine, osuđen je na dvije i pol godine zatvora na Golom otoku jer je napisao tekst o njemu.
Josip Broz Tito bio je revolucionar, vojni lider i dugogodišnji predsednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu, postao je heroj otpora protiv okupatorskih sila i učvrstio svoj položaj u zemlji. Nakon rata, Tito je postavio temelje socijalističke Jugoslavije i postao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, čime je Jugoslavija zadržala nezavisnu poziciju između Istoka i Zapada tokom Hladnog rata. Njegova vladavina bila je obeležena ekonomskim napretkom, jedinstvom naroda i specifičnim modelom socijalizma, ali i autoritarnim stilom upravljanja. Tito je ostao kontroverzna figura – za mnoge simbol prosperiteta i stabilnosti, a za druge lider sa autokratskim metodama.
- “Jednom joj je kolegica rekla da je Jugoslavija pobijedila na međunarodnom natjecanju cvijeća jer su uzgajane ljubičice imale 100 kilograma, aluzija na pjesmu ‘Tito de Druze, ljubico bijela, sva mladost u tebe je zaljubljena’.” Od tada radi kao urednik vijesti Nakon što je Chamber sve ovo ispričao, dvojica su krenula u lov na Zenu Lebre jer je, kako su rekli, govorila protiv Tite i nije stvorila neprijatelje onima koji su sve to čuli od nje.
” Njezin put kroz zatvorski sustav bio je dug i mukotrpan, odveo ju je najprije u zatvor UDB-e-Glavnjača, zatim u logor Ramski rit, a zatim u druge zatvore. Više od dvije i pol godine bila je poslana u pet različitih zatvora i pod pritiskom da promijeni svoj stav.
BONUS TEKST
U Srbiji se svakih 15 minuta dogodi moždani udar, a svakog sata netko od njega podleže. Neurolog i docent dr. Željko Živković, predstojnik Klinike za neurologiju Kliničkog centra Vojvodine, na našem portalu govori o uzrocima, simptomima i liječenju moždanog udara, kao i o konceptu tihog moždanog udara koji mnogi pojedinci doživljavaju bez shvaćajući to zbog odsutnosti uočljivih simptoma.
- Moždani udar se događa kada su krvne žile u mozgu oštećene, što otežava ili čak onemogućava dolazak kisika i hranjivih tvari do tog područja. Zbog toga taj dio mozga prestaje funkcionirati, što dovodi do različitih neuroloških simptoma i višestrukih posljedica. Važno je razumjeti da se moždani udari mogu klasificirati u dvije kategorije: ishemijski, koji se događa kada tromb blokira krvne žile u određenom području mozga, i hemoragijski, koji uključuje krvarenje u mozak kada krvna žila pukne, uzrokujući oštećenje.
Ishemijski tip čini otprilike 80% svih slučajeva moždanog udara, dok je hemoragijski tip obično teži i često fatalan. Brojni čimbenici mogu pridonijeti nastanku moždanog udara. Prema riječima dr. Živkovića, najčešći čimbenici rizika su hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, poremećaji srčanog ritma, razne srčane bolesti, konzumacija alkohola, pretilost, te suženje krvnih žila. u vratu, posebno karotidnih arterija.
- Simptomi Liječnik također prepoznaje simptome koji su povezani s moždanim udarom. Znakovi koji mogu ukazivati na to da osoba ima moždani udar uključuju iznenadnu promjenu svijesti i zbunjenost, a najčešći simptom je utrnulost ili slabost na jednoj strani tijela. Bolesnici se često susreću s poteškoćama u govoru, teškoćama u komunikaciji, uz pojavu jake glavobolje. Ostali simptomi mogu uključivati dvoslike, gubitak vida, vrtoglavicu i nedostatak ravnoteže.