Oglasi - Advertisement

Mnogi ljudi pogrešno smatraju da povišen nivo šećera u krvi predstavlja problem koji se odnosi samo na dijabetičare.U današnjem članku vam donosimo nekoliko savjeta kako da primjetite prve simptome i javite se ljekaru na vrijeme.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Međutim, stvarnost je da gotovo svaka osoba može patiti od prekomernog unosa šećera, a da toga nije ni svestan. Posljedice takvog stanja mogu biti ozbiljne i dalekosežne – od oštećenja nervnog sistema, preko poremećaja u radu srca, pa do bolesti koje mogu ugroziti cijeli organizam. Zato je izuzetno važno prepoznati rane znakove koje tijelo šalje i reagovati na vrijeme.

Jedan od prvih simptoma prekomernog unosa šećera su masne naslage oko organa, što je uzrokovano fruktozom, glavnim sastojkom šećera. Fruktoza podstiče jetru da skladišti masti na mestima gde one ne bi smjele biti. Ovo može dovesti do nealkoholne masne bolesti jetre, koja je postala sve češća, naročito zbog promjena u ishrani koje su nastale u poslednjim decenijama. Visok unos šećera takođe povećava rizik od razvoja dijabetesa, a istraživanja pokazuju da dodatnih 150 kalorija iz šećera dnevno može povećati rizik za više od 1%. Takođe, učestalo mokrenje može biti jedan od prvih simptoma da tijelo više ne može normalno regulisati nivo glukoze.

  • Šećer ne utiče samo na nivo glukoze u krvi, već i na holesterol i masnoće u krvi. Čak i kod ljudi koji nemaju problema sa prekomernom težinom ili dijabetesom, šećer može podići nivo lošeg LDL holesterola i triglicerida, dok istovremeno smanjuje zaštitni HDL. Ovaj poremećaj ravnoteže može imati ozbiljne posljedice po zdravlje srca i krvnih sudova, što pokazuje podatak da je kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 čak 65% smrtnih ishoda povezano sa srčanim i moždanim udarima. To ukazuje na snažnu i opasnu vezu između prekomernog unosa šećera i kardiovaskularnih bolesti.

Još jedan važan znak viška šećera u organizmu je povišen krvni pritisak. Naime, višak šećera u krvi izaziva povećano lučenje insulina, što može negativno uticati na cirkulaciju i zidove arterija. S vremenom, arterije postaju zadebljale i krute, što može dovesti do hipertenzije – često nazvane „tihim ubicom“, jer obično prolazi neprimijećeno dok ne izazove ozbiljne komplikacije.

Zanimljiv je i podatak da se visok unos šećera povezuje sa razvojem Alzheimerove bolesti. Neuropatologinja Susan de la Monte uvela je pojam „dijabetes tipa 3“ kako bi opisala vezu između rezistencije na insulin, ishrane bogate šećerom i degeneracije mozga. Prema njenim istraživanjima, poremećen metabolizam glukoze u mozgu može ubrzati razvoj demencije, što predstavlja ozbiljan razlog za brigu.

  • Još jedan suptilan znak da konzumiramo previše šećera je stalni osjećaj gladi. Kada unosimo previše šećera, hormon leptin – koji je odgovoran za signalizaciju sitosti – prestaje pravilno da funkcioniše. Istovremeno, fruktoza šalje mozgu signal da smo i dalje gladni, što može dovesti do prejedanja i gojenja. Takođe, zavisnost od šećera postaje sve izraženija jer je njegov uticaj na mozak sličan onome koji imaju droge. Konzumacija šećera izaziva lučenje dopamina i opioida, hemikalija koje izazivaju osjećaj zadovoljstva. S vremenom, telo postaje tolerantno na ove supstance i traži sve veće količine da bi postiglo isti nivo zadovoljstva. Nagli prestanak konzumiranja šećera može izazvati simptome slične apstinenciji, kao što su nervoza, drhtavica, pa čak i anksioznost.

Kronični umor takođe je čest pratilac prekomernog unosa šećera. Brze oscilacije u nivou glukoze iscrpljuju organizam, a želja za novom dozom slatkog stvara stalnu potrebu za hranom i novi začarani krug slabosti. Psihičko zdravlje također nije pošteđeno – depresija se često povezuje sa prekomernim unosom slatkiša. Osobe koje redovno konzumiraju velike količine šećera postaju podložnije depresivnim epizodama, jer hemijska neravnoteža u mozgu narušava stabilnost raspoloženja.

Šećer ne šteti samo unutrašnjim organima, već ima i negativne efekte na izgled kože. Povišen nivo glukoze u krvi povezuje se sa proteinima u telu, stvarajući molekule poznate kao AGE (Advanced Glycation End-products), koje napadaju kolagen i elastin, proteine koji koži daju čvrstinu i mladalački izgled. Rezultat su bore, opuštena koža i ubrzano starenje.

  • Svi ovi znakovi ukazuju na to da šećer može biti daleko opasniji nego što mislimo. Nije potrebno potpuno eliminisati šećer iz ishrane, ali je ključno smanjiti unos i obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje. Ako primetite učestalo mokrenje, umor, promene na koži ili stalnu želju za slatkim, možda je vreme za promene u prehrambenim navikama.

Najbolji način da se zaštitite jeste da smanjite unos rafinisanih šećera, povećate unos povrća, proteina i zdravih masti, te redovno pratite nivo glukoze u krvi. Takođe, fizička aktivnost i dobar san su nezamjenjivi saveznici u borbi protiv posledica prekomernog unosa šećera. Prepoznavanjem i pravovremenim reagovanjem, ne samo da se mogu sprečiti ozbiljne bolesti, već se i čuva kvalitet života. Jer, zdravlje je uvek slađe od bilo koje kockice šećera.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here