U današnjem članku vam pišemo o temi koja svake jeseni podigne dosta pitanja i polemika – prelasku na zimsko računanje vremena. Na prvi pogled to djeluje kao sitnica, pomicanje kazaljki unazad za jedan sat, ali zapravo otvara niz rasprava o tome koliko ovakva praksa zaista ima smisla u današnjem vremenu.
- Jer, dok jedni s radošću dočekuju sat dužeg sna, drugi se pitaju da li cijena prilagodbe za naše tijelo i um vrijedi tog simboličnog dobitka.
Zašto je uopšte uvedeno pomicanje sata? Ideja datira još iz perioda kada je čovjek više zavisio od prirodne svjetlosti. Logika je bila jednostavna – duži dan značio je manju upotrebu svijeća, a kasnije i električne energije. U doba kada se radilo od svitanja do sumraka, ovaj sistem je imao smisla. Ali danas, u svijetu 24-satne rasvjete, digitalnih ekrana i fleksibilnog radnog vremena, stručnjaci sve češće naglašavaju da ušteda više ne postoji. Umjesto koristi, ostaju samo posljedice po zdravlje i svakodnevni ritam.
Ove jeseni, sat ćemo vraćati u noći s 25. na 26. oktobar 2025. u tri sata ujutro, kada će kazaljke biti pomjerene na dva sata. To znači da ćemo spavati sat duže, što mnogi dočekuju kao malu pobjedu. Međutim, euforija kratko traje, jer nakon nekoliko dana većina osjeti težinu promjene: mrak stiže prerano, dani djeluju kraći, a raspoloženje se polako spušta. “Jedan sat više sna kratko prija, ali dugotrajni mrak donosi umor koji se ne naspava,” rečenica je kojom ljekari često opisuju taj osjećaj.
- Posljedice pomicanja sata daleko su ozbiljnije nego što se misli. Naučna istraživanja pokazuju da čak i mala promjena može narušiti naš unutrašnji ritam – takozvani biološki sat. To se odražava kroz poremećaje sna, smanjenu koncentraciju, promjene raspoloženja, pa čak i povećan broj saobraćajnih nesreća u prvim danima nakon pomjeranja. Doktori upozoravaju i na veći rizik od srčanih udara i povišenog krvnog pritiska u ovom periodu.
Zanimljivo je da je još 2019. godine Evropska unija predložila ukidanje ove prakse, smatrajući da je prevaziđena. No, članice nikada nisu postigle dogovor – da li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu. Rezultat? Kazaljke i dalje idu naprijed i nazad svake godine, dok se građani prilagođavaju po inerciji.
Kako se najbolje prilagoditi? Ljekari savjetuju da se organizam ne izlaže šoku. Nekoliko dana ranije dobro je postepeno mijenjati vrijeme odlaska na spavanje, šetati ujutro i provoditi više vremena na dnevnom svjetlu, jer to pomaže tijelu da “resetuje” unutrašnji ritam. Izbjegavanje kafe i alkohola pred spavanje, kao i održavanje rutine obroka i aktivnosti, takođe se pokazuje korisnim.
- Ipak, ostaje pitanje: ima li smisla da se i dalje držimo ovakve prakse? Nekada je donijela uštede, a danas sve češće donosi zbunjenost i stres. U doba pametnih telefona i umjetne rasvjete, potreba za “umjetnim podešavanjem dana” djeluje kao relikt prošlosti. Jer, istina je jednostavna: vrijeme mjerimo dogovorom, ali ga osjećamo srcem i tijelom.
Ove jeseni ponovo ćemo dobiti jedan sat više sna. Ali zajedno s njim, dobit ćemo i duže noći koje mnogi doživljavaju kao teret. Da li će ovo biti posljednji put ili samo još jedna repriza stare navike – ostaje da vidimo. Do tada, možda vrijedi iskoristiti taj dodatni sat ne samo za odmor tijela, već i za mali predah duše.
