Često se u teškim trenucima čuju fraze poput „Biće sve u redu“ ili „Izdrži“. Takve rečenice zvuče umirujuće, ali pitanje je da li zaista pomažu ili nekada nanose više štete nego koristi.

- Psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje sve češće ističu da pojedini savjeti, iako dobronamjerni, nisu uvijek korisni, a ponekad mogu usporiti oporavak ili stvoriti osjećaj krivice kod onih koji ih primaju.
Jedan od najčešćih savjeta je „Nikad ne odustaj“. Iako motivacija i istrajnost imaju svoju vrijednost, postavlja se pitanje – od čega ne treba odustati? Ako se čovjek nalazi na putu koji ne donosi rezultate, koji crpi energiju ili narušava zdravlje, tvrdoglavo ustrajanje može biti kontraproduktivno. Pametnije je prepoznati trenutak kada je vrijeme za promjenu pravca i ulaganje u nešto što može donijeti boljitak. Upravo na to upozoravaju i domaći stručnjaci, pa tako portal Psychocentar Beograd naglašava da „odustajanje nije poraz, već ponekad najzdravija odluka za budućnost“ (izvor: Psychocentar).
- Slična dilema postoji i oko partnerskih odnosa. Često se čuje tvrdnja da su „sve veze teret“ i da je odgovornost za propast veze uvijek podijeljena. Međutim, istina je složenija. Veza koja je zaista kompatibilna ne bi trebala biti stalni izvor stresa i ogorčenosti. Kada je odnos zdrav, partnerstvo donosi podršku, a ne teret. Krivica zbog raspada veze ne treba uvijek da bude na onome ko je smatrao da se dovoljno trudio. Ponekad jednostavno ne postoji usklađenost, i to je prirodan kraj.

Još jedan popularan savjet glasi: „Jedite šta god želite i samo volite svoje tijelo.“ Iako pozitivan odnos prema tijelu jeste ključan za samopouzdanje, on ne smije biti opravdanje za nezdrave navike. Ljubav prema vlastitom tijelu znači brinuti se o njemu – kroz kretanje, hranjive obroke i umjerenost. Potpuno ignorisanje zdravlja u ime „samopouzdanja“ vodi ka dugoročnim posljedicama. Kako prenosi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, rast broja oboljenja povezanih sa gojaznošću pokazuje da loše navike u ishrani mogu ozbiljno ugroziti kvalitet života (izvor: ZZJZ FBiH).
Savjet da se „mora oprostiti da bi se nastavilo dalje“ takođe izaziva polemike. Istina je da oproštaj može biti iscjeljujući, ali nije nužan u svakoj situaciji. Ljudi koji su nanijeli duboku nepravdu ili pokazali potpuni nedostatak kajanja ne moraju dobiti oproštaj kako bi osoba koja pati mogla nastaviti dalje. Nastavak života ne zavisi od pomilovanja drugog, već od unutrašnje odluke da se trauma ostavi iza sebe.
- Kada je riječ o roditeljstvu, dugo je vladao mit da je dobro „pustiti bebu da se isplače“ kako bi postala samostalnija. Međutim, istraživanja su pokazala suprotno. Bebe koje se osjećaju sigurno kroz pažnju i utjehu svojih roditelja kasnije razvijaju veću samostalnost i stabilnije emocionalne odnose. Puštanje djeteta da samo „uči samostalnost“ kroz suze može dovesti do osjećaja nesigurnosti i veće zavisnosti u budućnosti. Briga i prisustvo roditelja su temelji zdravog razvoja djeteta.

Fraza „Ne poredite se sa drugima“ često se ističe kao put do lične sreće. Međutim, poređenje, kada je umjereno, može imati i pozitivne strane. Posmatranje tuđih uspjeha može poslužiti kao inspiracija i motivacija, pod uslovom da se ne pretvori u stalno osjećanje manje vrijednosti. Zdrava doza poređenja pomaže da odredimo ciljeve, ali nikada ne smije postati mjerilo sopstvene vrijednosti. Psiholozi s Univerziteta u Sarajevu u jednom istraživanju napominju da konstruktivno poređenje podstiče motivaciju i planiranje, dok pretjerano poređenje vodi ka anksioznosti (izvor: UNSA).
- Na kraju, rečenica „Sve će biti dobro“ vjerovatno je najčešći način da ljudi pokušaju utješiti svoje bližnje. Međutim, takva izjava ne uklanja bol niti mijenja realnost u kojoj se osoba nalazi. Kada neko prolazi kroz težak period, više pomaže saosjećanje i prisutnost nego fraza koja ne mijenja okolnosti. Slušati, razumjeti i biti uz nekoga često je jedina prava podrška.

Ovi primjeri pokazuju da dobronamjerni savjeti, kada se ponavljaju bez dubljeg razmišljanja, mogu više štetiti nego koristiti. Umjesto da se držimo univerzalnih fraza, važno je gledati kontekst i potrebe osobe koja prolazi kroz krizu. Samo tako savjet postaje stvarna pomoć, a ne prazna riječ. Jer ono što jednoj osobi znači podršku, drugoj može biti dodatni teret.






