Kada se spomene ljetna sezona, većina ljudi pomisli na sunce, laganu odjeću i duge tople večeri. No, uz te ugodne trenutke dolazi i jedan od najupornijih „gostiju“ – muhe. One se uvuku u domove nepozvane, često zujeći oko hrane i pića, a pored iritacije koju izazivaju, mogu biti i prijenosnici raznih bolesti.
- Ipak, postoji niz jednostavnih, prirodnih rješenja kojima ih je moguće držati podalje, a većina se može primijeniti bez skupih preparata ili štetnih hemikalija.Jedan od najučinkovitijih načina je korištenje mirisa koje muhe ne podnose. Paprena metvica spada među najjače prirodne repelente. Njen intenzivan miris djeluje neugodno na muhe, pa će se držati podalje od mjesta gdje je posađena. Dovoljno je nekoliko teglica metvice postaviti na prozorske daske ili blizu ulaza kako bi se spriječio njihov ulazak u kuću. Uzgoj ove biljke je jednostavan, a može se pronaći u gotovo svakoj vrtnoj trgovini.
Sličan učinak ima i bosiljak. Ova aromatična biljka, pored svoje kulinarske primjene, odlična je i za odbijanje muha. Postavite ga u kuhinji, u blizini prozora ili vrata, i stvorit ćete prirodnu barijeru protiv ovih dosadnih kukaca. Ružmarin, sa svojim snažnim mirisom, također se pokazao vrlo učinkovitim. Može se saditi u dvorištu ili držati u saksijama, a za jači učinak može se koristiti i njegovo eterično ulje.
- Prema savjetima stručnjaka za kontrolu štetočina, eterična ulja poput eukaliptusa, lavande i citronelle posebno su djelotvorna. Miris eukaliptusa, na primjer, dovoljno je jak da zbuni i odvrati muhe. Pamučni štapić natopljen ovim uljem može se postaviti na strateška mjesta – blizu prozora, na kuhinjske police ili pored kante za otpatke. Lavanda je dvostruko korisna: osim što tjera muhe, ispunjava dom umirujućim mirisom. Citronella, poznata po zaštiti od komaraca, djeluje i na muhe, pa je možete koristiti na isti način.
Važan dio borbe protiv muha je održavanje higijene. Redovito čišćenje kuhinje, brisanje površina i uklanjanje ostataka hrane smanjuje privlačnost doma ovim insektima. Poklopci za kante za smeće koji se automatski zatvaraju sprječavaju širenje mirisa hrane, a mreže na prozorima i vratima pružaju dodatnu zaštitu. Za još bolji efekt, možete napraviti domaći sprej protiv muha: u bočicu s raspršivačem ulijte vodu, dodajte nekoliko kapi paprene metvice, eukaliptusa ili lavande, promiješajte i poprskajte mjesta na kojima se muhe najčešće skupljaju.
- Kod nas se slični savjeti često dijele u lokalnim poljoprivrednim zajednicama. Primjerice, Poljoprivredni institut Republike Srpske u svojim preporukama ističe da je kombinacija fizičkih barijera (mreže) i biljaka repelenta najdjelotvornija za domaćinstva koja žele izbjeći upotrebu hemikalija. Također savjetuju da se bilje poput bosiljka i metvice sadi blizu mjesta gdje se priprema hrana ili gdje se ulazi u kuću.
No, muhe nisu samo smetnja – one mogu predstavljati i ozbiljan zdravstveni rizik. Kućna muha (Musca domestica), najrasprostranjenija vrsta, poznata je po tome da se spušta na nehigijenske površine i zatim prenosi bakterije i viruse na hranu. Bolesti poput tifusa, kolere i dizenterije mogu se širiti upravo preko kontaminacije koju izazovu ove muhe. Njihove noge i tijelo prekriveni su sitnim dlačicama koje lako „pokupe“ mikroorganizme s otpada, životinjskih izmeta ili ustajale vode.
- Pored kućne, tu je i mala kućna muha (Fannia canicularis), poznata po svom neprekidnom kruženju oko svjetiljki. Njena slina potiče razgradnju materijala na kojima se zaustavi, što također može ubrzati kvarenje hrane. Stajska muha (Stomoxys calcitrans) ima bodljikav usni aparat kojim bode i siše krv, ostavljajući bolne tragove, posebno na nogama ljudi i životinja. Ovi ugrizi mogu biti i prenosnici određenih bolesti kod stoke, što predstavlja problem poljoprivrednicima.
Slična problematika prepoznata je i kod nas, gdje su ljetni mjeseci vrijeme povećanog nadzora nad higijenom hrane. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svojim preporukama naglašava da prisutnost muha u kuhinjama i prehrambenim objektima treba shvatiti ozbiljno, jer čak i mali broj jedinki može dovesti do kontaminacije hrane. Oni savjetuju kombinaciju preventivnih mjera – od fizičkog uklanjanja izvora privlačenja do upotrebe biljnih repelenata.
- Prirodna rješenja, osim što štite zdravlje, ekološki su prihvatljiva i dugoročno isplativa. Uz malo truda, moguće je znatno smanjiti broj muha u domu i oko njega, bez trovanja okoliša pesticidima. Postavljanje teglica s metvicom ili bosiljkom na terasi, prskanje uljem lavande oko prozora, ili jednostavno držanje kuhinje besprijekorno čistom – sve to zajedno čini razliku.
Ove metode primjenjuju i brojni mali proizvođači organske hrane u regionu. Kako prenosi Udruženje organskih proizvođača Srbije, biljke repelenti i prirodna ulja koriste se ne samo u domaćinstvima nego i u plastenicima, gdje pomažu smanjiti populaciju muha i drugih insekata bez narušavanja ravnoteže u ekosistemu. To je naročito važno jer upotreba kemijskih pesticida može naštetiti korisnim insektima poput pčela.
- Osim biljaka i ulja, vrijedi napomenuti da su muhe osjetljive i na promjene u prostoru. Premještanje posuda s hranom, redovno iznošenje smeća i provjetravanje prostorija mogu ih zbuniti i smanjiti njihovu prisutnost. Kombinacija više metoda – mirisnih barijera, fizičke zaštite i higijenskih mjera – pruža najbolji rezultat.
Na kraju, borba protiv muha ne mora biti iscrpljujuća ni skupa. Malo pažnje, dosljednost u održavanju čistoće i strateško korištenje prirodnih sredstava mogu pretvoriti vaš dom u zonu bez zujanja i neželjenih „gostiju“. Tako će topli dani ostati ono što trebaju biti – vrijeme uživanja, a ne nervoznog mahanja rukama po kuhinji.
