Generalno govoreći, malo ko od nas voli kada mu u kuću uđu insekti. Njihov neočekivani dolazak često izaziva nelagodu i strah, iako se radi o vrstama koje uopće nisu opasne za čovjeka. Jedna od takvih je i bogomoljka – kukac koji je stoljećima izazivao pažnju i divljenje, ali i strahopoštovanje.
- Naši preci su vjerovali da ovaj neobični gost unosi posebnu atmosferu u dom, donoseći mir, introspektivnost i podsjetnik na važnost duhovnog sklada.Bogomoljke (lat. Mantodea) svojim izgledom i ponašanjem odvajaju se od većine drugih insekata. Njihov karakterističan položaj prednjih nogu podsjeća na ruke sklopljene u molitvi, što im je i donijelo ime. Taj položaj, kombiniran s mirnoćom i pažljivim promatranjem okoline, dao im je ulogu svojevrsnih “malih monaha” životinjskog svijeta. U narodnim vjerovanjima često se povezuju s duhovnošću i univerzalnim mirom, a susret s njima mnogi doživljavaju kao podsjetnik da se treba usporiti i poslušati vlastite misli.
Na prvi pogled, bogomoljke izgledaju krhko, poput zelenih vojnika koji nepomično meditiraju. Međutim, riječ je o vrsnim grabežljivcima iz reda mlatarača. Njihova glava je izuzetno pokretna, s velikim, izbočenim očima i dugim antenama koje daju utisak stalne budnosti. Ono što ih posebno razlikuje od drugih insekata jeste sposobnost da okrenu glavu i do 180 stepeni, što im pruža veliku prednost prilikom lova. Njihovo tijelo je savršen primjer prirodne prilagodbe – stapaju se s lišćem i granama, mogu satima čekati plijen i napadaju u pravom trenutku.
- Mnoge vrste bogomoljki mogu čak mijenjati boju tijela kako bi se stopile s okolinom. Najčešće narastu između 4 i 8 centimetara, ali ženke su obično veće i snažnije od mužjaka. U rijetkim slučajevima mogu dostići i do 10 centimetara, što ih svrstava među upečatljive stanovnike naših staništa. Iako ljudi često reagiraju strahom kada se susretnu s njima u kući, bogomoljke nisu opasne za čovjeka – ne grizu i ne napadaju. Njihovo ponašanje uglavnom se svodi na to da mirno promatraju, ostavljajući snažan dojam svojim izgledom.
Jedini trenutak kada se može govoriti o njihovoj “okrutnosti” odnosi se na sezonu parenja. Ženke, kako bi osigurale dovoljno hranjivih tvari za razvoj jaja, često proždiru mužjaka nakon parenja. Iako zvuči surovo, riječ je o prirodnom mehanizmu opstanka koji traje milionima godina. U prirodnom svijetu, ovaj postupak predstavlja dio ekološke ravnoteže.
Zanimljivo je da bogomoljke imaju posebno mjesto u simbolici različitih kultura. Kao što se sova smatra znakom mudrosti, bubamara simbolom sreće, a mačka koja dođe na prag nagovještajem blagostanja, tako se i bogomoljka vidi kao glasnik introspektivnosti i unutrašnje ravnoteže. Kada se pojavi u kući, vjerovalo se da donosi poruku – trenutak da se zastane i razmisli o onome što je uistinu važno. Mnogi ljudi koji su imali ovakav susret kažu da su osjećali mir i jasnoću u trenucima kada im je to bilo najpotrebnije.
- Prema pisanju RTS-a, biologe fascinira to što je ovaj insekt u stanju savršeno se uklopiti u okoliš, dok kod ljudi izaziva osjećaj nečeg nadnaravnog. Nauka objašnjava sve kroz evolucijsku prilagodbu, ali kultura i tradicija ostavljaju prostor za simboliku. Taj spoj naučnog i mističnog čini bogomoljku jednim od najintrigantnijih bića našeg prostora.
Kada se govori o zanimljivim činjenicama, vrijedi izdvojiti nekoliko posebnosti. Bogomoljke imaju čak pet očiju i trodimenzionalni vid koji im omogućava precizno hvatanje plijena. Premda nisu vrsni letači, njihova tanka krila omogućuju im prelazak na kratke udaljenosti, dok su u lovu strpljivi i neprimjetni. Hrane se pčelama, leptirima, muhama i drugim insektima, čekajući ih u zasjedi. Ipak, ni one nisu bez prijetnji – njihovi prirodni neprijatelji su ptice, šišmiši i mravi.
- Posebno je zanimljivo što bogomoljke imaju i važnu ulogu u poljoprivredi. Više od 130 miliona godina one pomažu u očuvanju prirodnog sklada uništavajući štetne insekte. Poljoprivrednici ih cijene kao prirodne saveznike, jer im pomažu u očuvanju usjeva bez upotrebe hemikalija. Prema podacima koje prenosi Politika, sve više se ističe značaj “prirodnih predatora” u očuvanju ekosistema, a bogomoljke su upravo jedan od najboljih primjera.
