Danas bar nije teško prepoznati inteligenntnu ženu sa manirima, mada ima i onih kojih ne poznaju te manire u svakom slučaju sbvaka žena koja drži do sebe nikad ne bih trebala izgovoritt ovih 8 rečenica.
- Nerijetko se u svakodnevnoj komunikaciji koriste izrazi koji nesvjesno izazivaju tenzije. Takvi izrazi često imaju moć da ljude stave u obrambenu poziciju, što može negativno uticati na tok razgovora. Umjesto toga, korisnije je usmjeriti pažnju na konkretne postupke osobe i činjenično stanje. Govoriti na način koji izbjegava generalizaciju i optužbe može pomoći u održavanju zdrave komunikacije. Na primjer, ako se neko ponašanje ponavlja, bolje je reći da se nešto dešava “često”, umjesto koristiti apsolute poput “uvijek” ili “nikada”, jer oni stvaraju osjećaj osude.
Ponekad nesvjesno koristimo riječi koje imaju snažan emocionalni uticaj. Primjer toga je kad nekome kažete da izgleda “umorno”. Iako to možda nije bila loša namjera, ta riječ može djelovati kao neprijatan komentar. Ona često budi asocijacije na neprivlačnost, tamne kolutove ispod očiju i opće zanemareno stanje. Mnogo je bolje iskazati brigu na direktan, ali pozitivan način – postaviti pitanje o zdravlju ili ponuditi pomoć bez komentarisanja nečijeg izgleda.
- Još jedan problematičan izraz je: “Barem ja nikad nisam…”. Ova fraza često se koristi u trenutku kada neko pokušava skrenuti pažnju sa vlastitog propusta time što ističe tuđe ranije greške. To rijetko doprinosi rješenju, već dodatno eskalira sukob. Mnogo efikasniji pristup je priznavanje krivice i iskreno izvinjenje. Takva otvorenost često djeluje kao snažno sredstvo za smirivanje konflikta i može pomoći u brzom pronalasku konstruktivnog rješenja.
U situacijama gdje je neko nedavno prošao kroz emocionalnu poteškoću, kao što je raskid prijateljstva ili veze, važno je ne donositi komentare koji mogu djelovati osuđujuće, poput “Rekao sam ti” ili “Znao sam da će tako biti”. Takvi komentari sugerišu da je druga osoba napravila loš izbor, što može dodatno produbiti njen osjećaj krivice ili nesigurnosti. Umjesto toga, korisnije je biti podrška i fokusirati se na sadašnji trenutak, bez nepotrebnog osvrta na prošle odluke.
- Frazama poput “Ti uvijek” ili “Ti nikad” pripisujemo ljudima osobine koje ih definišu na nepravedno pojednostavljen način. Ljudi su složena bića, i njihovo ponašanje varira u zavisnosti od okolnosti. Zato je važno izbjeći takve generalizacije i zadržati se na konkretnim situacijama.
Rečenica “Kao što sam već rekao” često zvuči kao kritika zbog zaboravnosti druge osobe. To može izazvati nelagodnost i odbojnost prema daljoj komunikaciji. Umjesto toga, bolje je pronaći drugačiji način izražavanja iste poruke. Na taj način, osoba će biti više otvorena za slušanje i prihvatanje sadržaja.
- Upotreba izraza koji sadrže poređenja, kao što su “pametan za sportaša” ili “energican u usporedbi s vršnjacima”, često djeluje neiskreno i može se doživjeti kao uvreda, iako je namjera bila kompliment. Ljudi žele da ih se percipira kao pametne i sposobne, bez dodatnih poređenja koja ih kategoriziraju. Mnogo je bolje jednostavno reći da neko djeluje sjajno, pametno ili zdravo, bez unošenja elemenata relativizacije.
Kada neko postavi pitanje, odgovori poput “Što god ti želiš” ili “Ovisi o tebi” mogu ostaviti utisak ravnodušnosti. Takav odgovor ne prenosi interesovanje ni angažovanost u razgovoru. Puno je korisnije podijeliti svoje mišljenje, jer to pokazuje da vam je stalo i da poštujete osobu koja vas nešto pita.
- Još jedan često korišten izraz koji može imati negativan efekat je: “Dobro izgledaš za svoje godine”. Iako je možda namjera bila dobra, ovaj komentar uključuje nepotrebnu usporedbu koja može biti ponižavajuća. Dobri komplimenti ne zahtijevaju poređenja – dovoljno je reći da neko izgleda sjajno, bez kvalifikacija.
Na kraju, način na koji komuniciramo ima veliki uticaj na naše odnose. Pažljiv izbor riječi, izbjegavanje pasivno-agresivnih izraza i iskrena zainteresovanost za tuđe stanje mogu značajno poboljšati kvalitet svakodnevnih razgovora i dovesti do zdravijih međuljudskih odnosa. U svijetu gdje se komunikacija često svodi na brze reakcije i impulsivne komentare, vrijedi se zaustaviti i birati riječi s više empatije, razumijevanja i poštovanja.
