U današnjem članku vam pišemo o jednoj temi koja godinama izaziva brojne rasprave među ljudima koji brinu o zdravlju holesterolu i njegovoj povezanosti s hranom koju svakodnevno jedemo.
- Dugo se ponavlja ista priča: jaja treba izbjegavati, slanina je zabranjena, a masno meso navodno direktno povećava holesterol i šteti srcu. Zbog takvih savjeta mnogi su izbacili ove namirnice iz svoje ishrane, uvjereni da time štite organizam. Međutim, savremena nutricionistička istraživanja pokazuju da stvarnost nije tako jednostavna i da pravi uzroci povišenog holesterola često leže negdje drugdje.
Prema riječima Predraga Nenadića, jednog od najpoznatijih nutricionista na ovim prostorima, najveća zabluda u modernoj ishrani jeste upravo strah od prirodnih masti. Dok se ljudi fokusiraju na izbacivanje jaja i mesa iz jelovnika, mnogo veći problem često ostaju skriveni – šećeri i rafinisani ugljikohidrati.
Predrag Nenadić je tokom svoje karijere radio i usavršavao se na brojnim prestižnim institucijama u inostranstvu. Bio je dijetetičar–nutricionista na Univerzitetskoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj, a kasnije je obavljao i funkciju predsjednika Udruženja nutricionista Jugoslavije. Njegov stručni rad obuhvata brojne knjige i publikacije o zdravoj ishrani, liječenju gojaznosti i prevenciji bolesti. Među poznatijim djelima nalaze se knjige poput „Kako hranom da sačuvaš zdravlje“, „1001 način da doživiš stotu“ i „Hrana kao lijek“.
- U svojim predavanjima i tekstovima Nenadić često naglašava da mnogi pogrešno razumiju kako nastaje masna jetra. Većina ljudi misli da je uzrok upravo masna hrana, ali on tvrdi da je to jedna od najvećih zabluda u savremenoj prehrani.
Jetra ima vrlo važnu funkciju u organizmu – ona obrađuje hranjive materije i pomaže u uklanjanju toksina. Kada u organizam unesemo previše šećera ili rafinisanih ugljikohidrata, jetra taj višak pretvara u masnoću. Ta masnoća se zatim može početi nakupljati u samoj jetri, što dovodi do stanja poznatog kao nealkoholna masna jetra.
U tom procesu važnu ulogu ima jedna supstanca koja se zove holin, poznata i kao vitamin B4. Holin pomaže organizmu da pravilno raspoređuje masnoće i holesterol. Kada ga nema dovoljno, masnoće se lakše zadržavaju u jetri i mogu dovesti do njenog oštećenja.
Zanimljivo je da se holin upravo nalazi u namirnicama koje mnogi izbjegavaju zbog straha od holesterola – u jajima, mesu i nekim vrstama životinjskih masti. Upravo zbog toga Nenadić naglašava da potpuno izbacivanje tih namirnica često nije rješenje, već može čak pogoršati problem.
- Kada jetra počne slabije funkcionisati, tijelo šalje različite signale upozorenja. Ti znakovi se često ne manifestuju kao bol, već kao promjene na koži i općem stanju organizma.
Prema riječima stručnjaka, među čestim simptomima mogu se pojaviti:
• akne i bubuljice
• svrbež kože
• pojačana perut
• lomljivi nokti
• osjećaj umora
Sve to može ukazivati na to da jetra ima poteškoća u obavljanju svoje funkcije detoksikacije.
Još jedna važna tema u ovoj priči je holesterol, koji se često nepravedno smatra neprijateljem zdravlja. U stvarnosti, holesterol je supstanca koja je neophodna za normalno funkcionisanje organizma. On učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana i u proizvodnji važnih hormona.
Problem nastaje tek kada se poremeti ravnoteža između različitih vrsta holesterola. Posebno je važan odnos između takozvanog LDL holesterola, koji se često naziva „lošim“, i HDL holesterola koji ima zaštitnu ulogu.
- Prema Nenadiću, glavni uzrok povećanja LDL holesterola često nisu masnoće, već pretjerana konzumacija šećera i rafinisanih ugljikohidrata. Tu spadaju bijeli hljeb, peciva, industrijski proizvodi od brašna i slatkiši.
Slična situacija je i sa trigliceridima, masnoćama u krvi koje se često povezuju s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Mnogi vjeruju da trigliceridi rastu zbog mesa ili masne hrane, ali stručnjaci upozoravaju da su pravi uzrok često prevelike količine šećera, voća bez mjere i proizvoda od bijelog brašna.
Kada se takve namirnice često konzumiraju, nivo šećera u krvi brzo raste, a jetra višak pretvara u masnoće koje se zatim talože u organizmu.
Poseban problem predstavljaju industrijski zaslađeni napici i proizvodi koji sadrže glukozno-fruktozni sirup. Ova vrsta industrijske fruktoze, koja se najčešće dobija iz kukuruza, može snažno uticati na povećanje masnoća u tijelu i triglicerida u krvi.
Za razliku od toga, fruktoza koja se nalazi u cijelom voću dolazi zajedno s vlaknima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Zbog toga nema isti negativan efekat na organizam kao industrijski zaslađivači.
Nenadić naglašava da zdravlje jetre prije svega zavisi od uravnotežene ishrane i životnih navika. Važno je unositi dovoljno vode, jer bez hidratacije jetra ne može pravilno obavljati svoje funkcije.
- Pored toga, preporučuje se konzumacija hrane bogate vlaknima i biljnih namirnica koje podstiču rad jetre. Posebno se izdvajaju gorke biljke poput maslačka, lincure i korijena čička, koje se u narodnoj medicini koriste već generacijama.
Takođe savjetuje da se u ishranu uključe zdrave masnoće, poput maslinovog ulja, hladno cijeđenih biljnih ulja i masne ribe kao što su losos i skuša.
Na kraju, ova priča podsjeća na važnu činjenicu: često ono što smatramo štetnim nije pravi uzrok problema. Dok se godinama vodi borba protiv masnoća u ishrani, stvarni neprijatelj zdravlja često se krije u pretjeranom unosu šećera i industrijski prerađene hrane.
Zato stručnjaci sve češće naglašavaju da ključ zdravlja nije u potpunom izbacivanju određenih namirnica, već u ravnoteži i razumijevanju kako hrana zaista djeluje na naš organizam.
